Turska je izradila akcijski plan i počet će ga provoditi u ponedjeljak ujutro kako bi umirila ulagače, kazao je u nedjelju ministar financija Berat Albayrak, nakon što je tečaj lire prema američkom dolaru potonuo na novu najnižu razinu u povijesti.

U intervjuu objavljenom na internetskim stranicama dnevnika Hurriyet, Albayrak je kazao da je slabost lire posljedica „napada”, ponovivši izjavu predsjednika Tayyipu Erdoganu – koji je njegov punac – ali je istaknuo i da je akcijski plan spreman.

“Od ponedjeljka ujutro, naše institucije će poduzeti potrebne korake i obavijestiti o tome tržišta”, kazao je Albayrak, ali nije iznio konkretne detalje o planiranim koracima.

Kazao je da je plan pripremljen za banke i sektor realnog gospodarstva, uključujući male i srednje velike tvrtke, na koje najviše utječu oscilacije tečajeva valuta.

“Brzo ćemo poduzeti potrebne korake s našim bankama i bankarskim regulatorom”, kazao je.

Odbacio je sve špekulacije da bi Turska mogla intervenirati na bankovne račune u dolarima, rekavši da bilo kakvo oduzimanje ili pretvaranje tih depozita u lire ne dolazi u obzir.

U ponedjeljak ujutro je na početku trgovanja na azijsko-pacifičkim tržištima tečaj lire potonuo na novu najnižu razinu u povijesti, više od 7 lira za dolar, nakon što je u petak lira izgubila 18 posto, što je bio njezin najveći dnevni pad od financijske krize u Turskoj 2001. godine.

Od početka godine lira je na vrijednosti izgubila više od 45 posto, uglavnom zbog zabrinutosti u vezi Erdoganova utjecaja na gospodarstvo, njegovih zahtjeva za nižim kamatnim stopama, unatoč visokoj inflaciji, i pogoršanja veza sa SAD-om.

Inflacija raste, kamate niske

Turska središnja banka cilja inflaciju od 5 posto na godišnjoj razini. Već prije godinu dana inflacija je bila znatno iznad toga, oko 10 posto. Od tada se situacija dodatno pogoršala, pa potrošačke cijene sada rastu po stopi od oko 15 posto.

Unatoč tome, Erdogan se suprotstavio prijedlozima o povećanju kamatnih stopa, rekavši da su one instrument eksploatacije i da Turska neće pasti u tu zamku.

U intervjuu Hurriyetu Albayrak je kazao kako su proračunske politike važne za potporu i jačanje monetarne politike središnje banke.

“Ući ćemo u snažno razdoblje u smislu fiskalne politike”, kazao je.

Erdogan, koji je sam sebe nazvao “neprijateljem kamatnih stopa”, želi jeftine kredite banaka kako bi potaknuo rast gospodarstva, no ulagači se plaše da je gospodarstvo pregrijano i da bi moglo doći do oštrog prizemljenja, pa čak i recesije, nakon niza godina relativno snažnog rasta gospodarstva.

Erdoganovi komentari o kamatnim stopama – i njegovo nedavno imenovanje svoga zeta za ministra financija – pojačali su percepciju da središnja banka nije neovisna.

Erdogan: Pad lire rezultat zavjere

U nedjelju je Erdogan odbacio teze da je Turska u financijskoj krizi poput onih u Aziji prije dva desetljeća.

Oštar pad lire rezultat je zavjere i ne odražava ekonomske temelje Turske, kazao je.

“Koji je razlog za ovu oluju u šalicu čaja? Nema ekonomskog razloga za ovo… Ovo se zove provođenje operacije protiv Turske”, kazao je.

Središnja je banka u svibnju podigla kamatne stope kako bi podržala lira, ali nije dodatno zaoštrila monetarnu politiku na nedavnoj sjednici.

Erdogan je u nedjelju ponovio svoj poziv Turcima da prodaju dolare i kupuju lire kako bi podržali domaću valutu, dok je poduzetnicima poručio da ne stvaraju zalihe dolara.

Loši odnosi Turske i SAD-a

Zbivanja na financijskim tržištima u Turskoj su već neko vrijeme alarmantna – pad turske lire za 45 posto, pad burze za 17 posto, skok kamatnih stopa na zaduživanje države u lirama na 18 posto – a situacija se dodatno pogoršala u petak nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump udvostručio carine na uvoz aluminija i čelika iz te zemlje na 20, odnosno 50 posto.

“Upravo sam odobrio udvostručenje carina na čelik i aluminij iz Turske, dok njezina valuta, turska lira, pada u odnosu na naš vrlo snažni dolar. Naši odnosi s Turskom u ovom trenutku nisu dobri!”, napisao je Trump na Twitteru.

Odnosi između Turske i SAD-a, koji su saveznici unutar NATO-a, pali su na najniže grane unazad više desetljeća zbog niza pitanja – od različitih interesa prema Siriji, preko turske ambicije da kupi ruski obrambeni sustav, do američkog pastora Andrewa Brunsona koji je u zatvoru u Turskoj pod optužbom za terorizam.

Nakon gotovo 20 mjeseci u turskom zatvoru, Bruson je od srpnja u režimu kućnog pritvora. Od tada Trump i njegov potpredsjednik Mike Pence pozivaju turske vlasti da ga puste na slobodu, a Ankara uzvraća da je njezino sudstvo neovisno.

Tursko izaslanstvo posjetio je Washington prošli tjedan, no nema naznaka da je postignut dogovor.