Formiranje nove švedske vlade nakon izbora 9. rujna neće biti jednostavno. Prema anketama nijedan od dva vladajuća bloka ne ostvaruje većinu, posebice uslijed rasta popularnosti protuimigracijskih Švedskih demokrata (SD).

Švedska izlazi na izbore uoči isteka mandata premijera Stefana Lofvena, koji je četiri godine proveo na čelu manjinske lijeve vlade.

Kao čelnik socijaldemokrata, Lofven svoju stranku predstavlja kao zaštitnika švedskog sustava socijalne skrbi i ističe kako je za vrijeme njegova mandata zaposleno najviše ljudi u povijesti.

Unatoč tomu, predviđa se kako će Socijaldemokratska stranka, s oko 25 posto glasova, ostvariti svoj najlošiji rezultat u zadnjih sto godina.

“Švedski glasači po navici kažnjavaju stranke koje su bile na vlasti”, tvrdi Anders Sannerstedt, profesor političkih znanosti na sveučilištu u Lundu.

Pad popularnosti dio je trenda u kojemu su socijaldemokrati iz svih nordijskih zemalja izgubili svoju tradicionalnu glasačku bazu zbog promjena u klasnoj strukturi i tržištu rada, dodaje Sannerstedt.

Lofven je u pokušaju skupljanja potpore odlučio izbore prikazati kao referendum za socijalnu skrb jer su glasači to naveli kao najvažnije pitanje izbora.

Međutim, druge su teme bile u centru medijske pozornosti, ponajprije imigracije i integracija useljenika, kao i pozadine napada bandi i paljenja automobila u većinski imigrantskim naseljima gradova kao što su Goeteborg i Malmo.

Lofvenova vlada je krajem 2015. postrožila imigracijske zakone nakon velikog priljeva migranata u zemlju postrožila imigracijske zakone. Švedska je tada uz Njemačku i Austriju bila glavna europska destinacija za migrante iz zemalja pogođenih ratom, poput Sirije, Iraka ili Afganistana.

Lofven tvrdi kako bi Švedska trebala tražiti veću podjelu tereta migracija među članicama Europske unije te želi zadržati “migracijsku politiku koja je u skladu s direktivama EU”.

Takvi su stavovi naštetili Stranci zelenih, manjinskom partneru Lofvenove vlade, koja se zalagala za primanje imigranata.

Zeleni su ipak vratili potporu u jeku rasprava o klimatskim promjenama koje su ovog ljeta potaknuli dugotrajni toplinski valovi, suše i veliki šumski požari diljem Švedske.

Nitko s većinom, rast krajnje desnice

Oko 7,4 milijuna ljudi ima pravo glasati na izborima 9. rujna. Uz odabir 349 članova parlamenta, glasači će odabrati i članove 20 pokrajinskih i 290 općinskih vijeća.

Formiranje vlade moglo bi se zakomplicirati jer ankete pokazuju kako nijedan od glavnih političkih blokova nema šanse osigurati većinu.

Lijevi blok koji se sastoji od socijaldemokrata, Zelene stranke i Lijeve stranke prema anketama instituta Kantar SIFO provedenim za Švedski radio ostvarit će oko 41 posto glasova.

Njihova glavna opozicija, blok desnog centra koji se sastoji od konzervativne Stranke umjerenih, Stranke centra, liberala i demokršćana mogla bi osvojiti oko 37,7 posto glasova.

Izazovi za tadašnju manjinsku vladu pojavili su se krajem 2014. kada je u parlamentu odbijen Lofvenov prijedlog proračuna nakon što je SD odlučio poduprijeti prijedlog stranaka desnog centra, što je u konačnici dovelo do krize vlasti.

Slična bi se situacija mogla ponoviti, posebice nakon što je čelnik Švedskih demokrata, Jimmie Akesson, izjavio kako njegova stranka odbija ostati po strani. Kritizirao je vladu i opoziciju zbog propalih imigracijskih politika, a iz stranke su nedavno izjavili kako žele zaustaviti primanje izbjeglica prema kvotama UN-a.

Ankete su pokazale kako bi SD mogao ostvariti oko 19 posto glasova, šest više od rezultata iz 2014., čime bi postali druga najveća stranka.

Sannerstedt smatra kako su rasprave o useljavanju bile glavni faktor rasta popularnosti Švedskih demokrata od 2002. godine. Istaknuo je i “proljetno čišćenje” tijekom kojeg su iz stranke izbačeni rasisti i neonacisti, što je stranku učinilo prihvatljivijom širem sloju.

Tijekom kampanje druge su stranke izjavile kako neće sudjelovati sa Švedskim demokratima u vlasti zbog njihovih rasističkih korijena.

Čelnik konzervativaca, Ulf Kristersson, rekao je kako želi zamijeniti Lofvena i voditi blok desnog centra, ali bez ikakvih “pregovora i suradnje sa Švedskim demokratima”.

Moguće rješenje za novu manjinsku vladu bila bi suradnja sa strankama iz drugog najvećeg bloka i traženju dogovora oko pojedinačnih pitanja, smatra Sannerstedt.

“Takve su se stvari već događale u prošlosti”, tvrdi on, ističući kako “suprotno od Njemačke, Švedska nema tradiciju održavanja velikih koalicija”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.