Još jedni izbori za državni parlament, ovi današnji u Kraljevini Švedskoj, nazvani su ključnima za Europu i daljnja politička kretanja na Starom kontinentu.
I u Švedskoj, koja je do 19. st. bila jedna od najsiromašnijih zemalja, a sada je među prvih 20 u svijetu prema dohotku po stanovniku i ima socijalnu državu koja je primjer u svijetu, u porastu je konsenzus prema protueuropskoj i suverenističkoj stranci Švedski demokrati (SD) Jimmieja Åkessona (39).
VEZANA VIJEST
Analize pokazuju da ta stranka, koja je preživjela više promjena od osnutka 1988. (osnovana i s članovima neonacističkih pokreta), neće moći sastaviti vladu jer su sve ostale stranke najavile da neće s njom ulaziti u koaliciju. No, SD bi mogao dobiti i 20 posto glasova što je znatan skok u odnosu na 13 posto koliko je dobio na izborima 2014.
Šveđani, kojih ima nešto manje od 10 milijuna, a na birališta ih je pozvano 7,5 milijuna, biraju 349 parlamentaraca, a parlament (Riksdag) izabrat će novu vladu. Najjača je stranka od 1947. Socijaldemokratska stranka čiji je čelnik Stefan Löfven premijer u koaliciji sa Zelenima.
Socijaldemokrati su 2014. dobili 31 posto glasova, a sada bi mogli dobiti samo 25 posto. No ni koalicije lijevog centra (Zeleni, Ljevica, Socijaldemokrati), kao ni koalicija desnog centra (Umjereni konzervativci, Centar, Liberali i Demokršćani) dobit će, čini se, oko 40 posto glasova. Dakle za sastavljanje vlade morat će tražiti saveznike izvan svojih koalicija, piše Večernji.hr.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
