Britanska premijerka Theresa May sprema se u četvrtak u Bruxellesu zatražiti pomoć europskih čelnika za "bolji" Brexit nakon pobune više od trećine njezinih konzervativnih zastupnika koji je glasanjem o povjerenju nisu uspjeli izbaciti iz sedla, ali su je uspjeli oslabiti.

May je u srijedu preživjela zahvaljujući glasovima 200 konzervativnih zastupnika, nasuprot 117 zastupnika koji žele njezin odlazak i taj rezultat daleko je od čvrste potpore koja joj je potrebna dok se priprema na summitu u Bruxellesu zatražiti bolje uvjete za brexit.

Europska unija u ovom trenutku nije spremna ponuditi May mnogo više, piše Reuters na temelju nacrta izjave u kojoj čelnici bloka navode tek spremnost “razmotriti mogu li osigurati neka daljnja jamstva”.

U obraćanju nakon glasanja o povjerenju u srijedu navečer May je u sjedištu svoje vlade rekla da će slušati one koji su glasali protiv nje i tražiti zakonska jamstva za najkontroverzniji dio sporazuma – kako izbjeći tvrdu granicu između Irske, članice Europske unije i britanske pokrajine Sjeverne Irske.

“Znatan broj kolega glasao je protiv mene i poslušala sam što imaju za reći”, rekla je May u srijedu navečer i poručila: “Sada moramo nastaviti posao i ‘isporučiti’ brexit britanskom narodu”.

Backstop

Europska unija nije spremna ponovno otvarati pregovore o ispregovaranom sporazum, ali je “spremna razmotriti može li dati neka dodatna jamstva u pogledu backstopa”, stoji u nacrtu zaključaka koji su pripremili veleposlanici zemalja članica.

Riječ je o najtežem pitanju na putu ratifikacije sporazuma u britanskom parlamentu jer taj zaštitni mehanizam, takozvani “backstop”, predviđa da EU i Velika Britanija čine “jedinstveni carinski teritorij” nakon isteka prijelaznog razdoblja, u slučaju da se do tada ne dogovori neki sporazum o slobodnoj trgovini.

“Backstop” je ugrađen u sporazum kako bi se spriječilo ponovno uvođenje fizičke granice između Republike Irske i Sjeverne Irske, što bi moglo ugroziti mirovni proces u Sjevernoj Irskoj. On je zamišljen samo kao rješenje “za svaki slučaj” ako, primjerice, nakon isteka prijelaznog razdoblja ne bi bio dogovoren neki trgovački sporazum koji bi osigurao da nema graničnih kontrola na irskom otoku.

Za zagovornike “tvrdog brexita” to je najveći kamen spoticanja jer u tom slučaju Velikoj Britaniji ostaju vezane ruke po pitanju sklapanja sporazuma o slobodnoj trgovini s trećim zemljama, a upravo je to bio jedan od glavnih argumenata u referendumskoj kampanji za izlazak iz EU-a.

Prema prvom nacrtu izjave koju su pripremili, čelnici 27 zemalja će poručiti da zaštitni mehanizam u vezi s granicom na irskom otoku nije poželjan ishod i da je njegova jedina svrha da bude neke vrsta osigurača dok se ne dogovori sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Velike Britanije.

Prema neslužbenim informacijama, Velika Britanija traži da se trajanje backstopa ograniči na tri godine, ali u nacrtu zaključaka se ne spominje nikakav rok. I nekoliko europskih diplomata reklo je da Britanija želi okončati backstop nakon tri godine, piše Reuters.

Mnogi u Mayinoj stranci strahuju da će backstop trajati neograničeno.

Teško je očekivati da EU pristane na bilo kakav rok jer bi to onda proturječilo i samoj naravi toga zaštitnog mehanizma, svojevrsne police osiguranja kako bi se osigurao neometani protok ljudi i roba na irskom otoku.

Čak i ako backstop bude aktiviran, “on bi se primjenjivao samo privremeno, dok se ne dogovori novi sporazum”, kaže se u nacrtu zaključaka.

Sva težina Brexita

U Europskoj uniji ističu da bilo kakva “jamstva” koja bi mogla pomoći britanskoj premijerki Theresi May da progura sporazum u parlamentu, ne smiju mijenjati ili biti proturječna samom sporazumu.

U ponedjeljak je May otkazala u parlamentu glasanje o sporazumu koji je s Bruxellesom dogovorila nakon dvije godine pregovaranja, a bilo je predviđeno za utorak. Kao novi datum glasanja najavljen je 21. siječnja do kada se premijerka nada riješiti sve nesuglasice vezane uz sporazum o brexit i do tada dobiti od čelnika EU potrebna jamstva.

Rok za izlazak Velike Britanije je 29. ožujka, no protivnici u parlamentu iznenada su otvorili mogućnost drukčijeg ishoda, uključujući izlazak bez ikakva sporazuma, takozvani kaotičan izlazak ili čak i novi referendum o članstvu u EU.

Brexit je najvažnija britanska politička i ekonomska odluka nakon Drugoga svjetskog rata za koju se proeuropljani boje da će podijeliti Zapad koji se hvata ukoštac s predsjedništvom Donalda Trumpa i sve većim prijetnjama Rusiji iz Kine.

Konačni ishod odredit će britansku 2,8 bilijuna vrijednu ekonomiju, imati dalekosežne posljedice na jedinstvo Ujedinjenog Kraljevstva i odrediti hoće li London moći zadržati svoje mjesto kao jedno od dva vodeća svjetska financijska centra.

Euroskeptici vide predloženi ispregovarani sporazum o brexitu kao izdaju referenduma iz 2016., na kojem su se Britanci odlučili za izlazak iz EU, te su poručili May da se mora povući i dati nekome drugome šansu da sporazum progura u parlamentu.

“Premijerka mora shvatiti da, prema svim ustavnim normama, ona mora hitno otići do kraljice i podnijeti ostavku”, rekao je Jacob Rees-Mogg, čelnik tvrde linije brexitovaca u parlamentu samo nekoliko minuta nakon objave rezultata kojim je May preživjela.

Njegove riječi izazvale su negodovanje lojalnih zastupnika, koji su rekli da stranka mora stati iza May.

“Oni ne misle nikada, nikada stati”, rekao je Alistair Burt, dužnosnik u ministarstvu vanjskih poslova o skupini jastrebova kojoj pripada Rees-Mogg pa zaključio slikovito: “Nakon apokalipse, ostat će samo mravi i pravi torijevci koji se žale na Europu i na svog vođu”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.