MMF-ovo smanjenje procjena globalnog rasta, slabljenje kineskog gospodarstva, rast pesimizma među svjetskim poslovnim čelnicima i povećanje jaza između bogatih i siromašnih samo su neki od tamnih oblaka koji su se nadvili nad najvećim svjetskim godišnjim okupljanjem bogatih i moćnih u Davosu.

“Nakon dvije godine solidnog rasta, svjetsko gospodarstvo raste sporije nego što se očekivalo, a rizici rastu”, izjavila je Christine Lagarde, čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

MMF: Povećan rizik od oštrijeg usporavanja

Prema procjenama MMF-a, objavljenima u ponedjeljak uoči Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu u Švicarskoj, globalno gospodarstvo moglo bi u ovoj godini porasti 3,5 posto, dok je još u listopadu MMF očekivao rast od 3,7 posto.

„Znači li to da je globalna recesija iza ugla? Ne. Ali rizik od oštrijeg usporavanja rasta globalnog gospodarstva zasigurno se povećao”, kazala je Lagarde, pozivajući političare da se pripreme za “ozbiljno usporavanje”.

Niz je rizika koji prijete globalnom gospodarstvu, od trgovinskog rata između SAD-a i Kine do brexita bez dogovora.

“Postoji toliko mnogo varijabli i toliko nesigurnosti u svijetu, od trgovinskih napetosti do geopolitičkih promjena, da su mnoge tržišne aktivnosti i raspoloženje na tržištima izvan naše kontrole”, kazala je Laura Cha, predsjednica burze u Hong Kongu.

Zbog toga su cijene dionica na svjetskim burzama krajem prošle godine oštro pale. Doduše, posljednjih se tjedana tržišta kapitala oporavljaju, no ponajviše zahvaljujući nadi ulagača da će SAD i Kina postići trgovinski dogovor.

Međutim, sukob između Washingtona i Pekinga i međusobno nametanje uvoznih carina već je ostavio tragove na drugom po veličini svjetskom gospodarstvu.

Rast kineskog gospodarstva najsporiji u 28 godina

U ponedjeljak je objavljeno da je u posljednjem lanjskom tromjesečju kineski bruto domaći proizvod (BDP) porastao 6,4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, najsporije od svjetske financijske krize 2009.

Zbog toga je u cijeloj 2018. godini rast gospodarstva usporen sa 6,8 posto, koliko je iznosio u 2017., na 6,6 posto, što je najniža stopa rasta od 1990. godine.

Posljedica je to trgovinskog rata sa SAD-om, usporavanja rasta investicija, ali i slabljenja domaće i inozemne potražnje.

Očekuje se da će kineske vlasti zbog slabljenja aktivnosti i rasta nezaposlenosti uvesti nove fiskalne i monetarne poticajne mjere kako bi se rast gospodarstva stabilizirao.

„Bit će novih poticajnih mjera. Vlasti su ih već najavile, sada su u fazi odobrenja i bit će provedene tijekom godine”, kaže Christy Tan, direktorica istraživanja u National Australia Bank.

Unatoč najavama novih poticajnih mjera, dio analitičara smatra da će situacija u kineskom gospodarstvu prije biti lošija nego što se poboljša, pa u ovoj godini očekuju rast gospodarstva od oko 6,3 posto.

„Ne treba brinuti za kapitalne investicije jer su vlasti najavile ubrzanje ulaganja i provedbe infrastrukturnih projekata. No, problem leži u potrošnji. Zbog trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine, raspoloženje potrošača se pogoršalo. Dosad je solidan rast plaća podržavao potrošnju, no čini se da su potrošači sve oprezniji po pitanju budućnosti”, kaže Naoto Saito, ekonomist u Daiwa Instutute.

PwC: 29 posto direktora očekuje usporavanje

Usporavanje kineskog rasta jedan je od razloga rasta pesimizma u poslovnom svijetu, poručuje revizorska tvrtka PwC. Njezino istraživanje, u kojemu je anketirano 1.400 izvršnih direktora kompanija u svijetu, pokazalo je da 29 posto njih vjeruje da će se rast globalnog gospodarstva usporiti u sljedećih 12 mjeseci, što je najveći postotak od 2012. godine.

Dok je najizraženiji pomak zabilježen među poslovnim liderima u SAD-u, udio izvršnih direktora koji očekuju usporeniji rast značajno se povećao u svim regijama, pokazalo je izvješće.

“To je prilično preokret u odnosu na prošlu godinu, a mračnije raspoloženje pojavljuje se gotovo svugdje u svijetu. S porastom trgovinskih napetosti i protekcionizma, jasno je da povjerenje pada”, kaže Bob Moritz, globalni predsjednik PwC-a.

Oxfam: Vlade premalo oporezuju kompanije i bogate

I dok se politička i poslovna elita okuplja u Davosu, gdje će idućih dana raspravljati o nizu problema, međunarodna neprofitna organizacija Oxfam objavila je u ponedjeljak da 26 najbogatijih ljudi u svijetu posjeduje bogatstvo od 1.400 milijardi dolara, što je jednako onom koje ima polovina najsiromašnijih, njih 3,8 milijardi.

Najnovije istraživanje Oxfama pokazuje da je bogatstvo milijardera lani dnevno raslo za 2,5 milijarde dolara, povećavši se u godinu dana za 12 posto.

S druge strane, bogatstvo polovine najsiromašnijih u svijetu smanjeno je za 11 posto.

Oxfam je pozvao vlade da povećaju poreze za korporacije i imovinu najbogatijih u svijetu kako bi zaustavile rastući jaz po pitanju bogatstva.

Vlade potiču nejednakost nedovoljnim financiranjem javnih usluga, dok za to vrijeme „premalo oporezuju” korporacije i bogate te ne uspijevaju zaustaviti utaju poreza, stoji u izvješću.

I dok svaka dva dana nastaje jedan novi milijarder, Oxfam je ustvrdio da su stope poreza koje se primjenjuju na dohodak i imovinu bogatih pojedinaca pale na najnižu razinu u posljednjih nekoliko desetljeća.

Prema izvješću, povećanjem oporezivanja imovine jedan posto najbogatijih u svijetu i to samo za pola posto, prikupilo bi se više nego dovoljno novca za obrazovanje 262 milijuna djece i pružanje zdravstvene skrbi koja bi spasila 3,3 milijuna života u svijetu.

Međutim, takvi porezi su smanjivani, pa čak i ukinuti u bogatim zemljama, dok ga zemlje u razvoju gotovo i ne primjenjuju, zaključuje se u Oxfamovom izvješću.

O svemu tome i mnogim drugim temama razgovarat će se službeno ili neslužbeno na sastanku Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) u Davosu od 22. do 25. siječnja.

Na tom skupu okupit će se politički i poslovni čelnici iz više od 100 zemalja, među kojima njemačka kancelarka Angela Merkel i japanski premijer Shinzo Abe. No, među više od 3.000 sudionika skupa neće biti čelnici SAD-a.