Čak četrdesetak stranaka natječe se na izborima za izraelski parlament u utorak, kada će se povesti tijesna borba između aktualnog premijera Benjamina Netanyahua i njegova Likuda i centrističkog saveza Plavo-bijeli kojemu su na čelu bivši šef vojske Benny Gantz i zastupnik Yair Lapid.

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da bi obje stranke mogle dobiti po tridesetak mjesta od 120 ukupno koliko ih ima u Knessetu što znači da nijedna od njih neće sama moći formirati vladu.

U Izraelu je i inače iznimna rijetkost da jedna stranka sama uspije sastaviti vladu. Izborni prag je nizak, 3,25 posto, što jamči razmrvljenost parlamenta i od najjačih stranaka zahtijeva velik koalicijski potencijal.

Mnoge male stranke pokušavaju privući Izraelce iz specifičnih društvenih slojeva poput ultraortodoksnih Židova ili Arape. Najveći broj stranaka koje su na jednim izborima uspjele ući u Knesset je 15.

Nakon konzultacija sa strankama koje su prešle izborni prag, predsjednik daje mandat za sastavljanje vlade. Godine 2009. tadašnji predsjednik Shimon Peres dao je mandat za formiranje vlade Benjaminu Netanyahuu – iako je stranka Kadima Tzipi Livni dobila jedno mjesto više u Knessetu od Likuda – jer je desni blok bio širi.

I na ovim izborima, po predizbornim anketama, desni blok će biti širi od bloka lijevog centra. To znači da Netanyahu ima veće veće šanse da oformi koaliciju iako Gantz dobije više mjesta u Knessetu.

Iako su arapske stranke uključene u blok lijevog centra, Gantz je rekao da s njima neće koalirati jer “govore protiv Države Izrael”. Jedine dvije stranke koje bi se realno mogle priključiti Plavo-bijelima su lijeva Laburistička stranka i Meretz. U taboru koji naginje desnici samo su stranka Kulanu desnog centra i nova stranka Zehut najavile da su otvorene za koaliciju i s Likudom i s Plavo-bijelima.

Zehut je jedno od iznenađenja ove izborne sezone, jer dobiva zamah na platformi legalizacije marihuane. Istovremeno radi se o stranci koja ima krajnje desne stavove oko sigurnosti i diplomacije, traži rješenje jedne države i puni izraelski suverenitet na Zapadnoj obali. Ta bi se stranka mogla pokazati kao prevaga. Vjerske stranke nalaze se u desnom bloku i vrlo su neprijateljski raspoložene prema Lapidu koji se zalagao za zakone protiv njihovih interesa kada je bio u vladi. Netanyahu, pak, uživa i oslanja se na potporu vjerskih stranaka.

I Gantz i Netanyahu otklonili su mogućnost “velike koalicije”. Predsjednik mora dati mandat za sastav vlade u roku od sedam dana nakon proglašenja izbornih rezultata, a tada mandatar ima 28 dana da predstavi kabinet. Predsjednik može dati produljenje od dva tjedna. Ako do tada nije dogovoren koalicijski sporazum, mandat ide drugoj osobi.

U krajnjem slučaju, ako nijedna strana ne uspije sakupiti 61 ruku u parlamentu, predsjednik može pokušati ishoditi formiranje vlade nacionalnog jedinstva. Pravo glasa na izborima u utorak ima nešto manje od 6,4 milijuna birača.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.