Papa Franjo u petak je pozvao rumunjske čelnike da nadvladaju osobne interese i surađuju za opće dobro. U Rumunjsku je stigao usred političkih turbulencija oko korupcijskog skandala.

Franjo je skromno dočekan u većinski pravoslavnoj državi u kojoj katolici, progonjeni tijekom komunizma, čine tek nešto više od 5 posto populacije.

Njegov posjet događa se samo nekoliko dana nakon što je najmoćniji političar u državi, socijaldemokrat Liviu Dragnea, pritvoren zbog korupcije. Skandal je poljuljao stabilnost vlade premijerke Viorice Dancile, njegove bliske suradnice.

U govoru u predsjedničkoj palači iz 19. stoljeća Franjo je pohvalio napredak koji je ta zemlja postigla u proteklih 30 godina, od pada komunizma, no kazao je da i dalje postoje problemi oko društvene stabilnosti i vodstva države.

“Nužno je zajedno i uvjereno ići naprijed i pratiti najviši poziv kojem svaka država mora težiti: odgovornosti za opće dobro svog naroda”, poručio je Franjo.

Rumunjska se pridružila Europskoj uniji 2007. godine, no korupcija je spriječava da se pridruži i schengenskoj zoni, a Europska komisija ju upozorava da sredi stanje u državi.

Odavanje počasti žrtvama komunizma

Kad je papa Ivan Pavao II. posjetio 1999. Rumunjsku, njegov posjet bio je ograničen samo na prijestolnicu Bukurešt, a svrha mu je bila poboljšanje odnosa s Pravoslavnom crkvom koja se izdvojila od Rima u Crkvenom raskolu 1054. godine.

No Franjo će zrakoplovima i helikopterima posjetiti i katolike u udaljenom području pokrajine Moldavije, na granici s bivšim sovjetskim satelitom, Republikom Moldavijom. Posjetit će i katolički hram u Transilvaniji gdje živi mađarska manjina.

Jedan od vjerskih ciljeva njegovo putovanja je beatifikacija sedmero biskupa Istočne katoličke crkve iz doba komunizma koji su preminuli u zatvoru u teškim uvjetima. Ove godine su proglašeni mučenicima, što ih je stavilo na put prema proglašavanju svecima.

Istočni katolici vrše bogoslužbje kao i pravoslavci, no priznaju papin autoritet i dio su Katoličke crkve.

Rumunjske komunističke vlasti su nakon Drugog svjetskog rata konfiscirale imovinu Istočne crkve i naredili njezinim pripadnicima da se pridruže većinskim pravoslavcima. Oni koji su odbili su pritvoreni ili ubijeni.

Velik dio katoličke imovine koju su komunisti zaplijenili ili koje je vlada dala pravoslavcima i dalje treba biti vraćena, 30 godina nakon pada diktatora Nicolaea Ceausescua.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram