Snažna, inkluzivna Europska unija sa zajedničkim institucijama, sposobna reformirati samu sebe može odgovoriti na izazove s kojima se suočava, poručili su u petak šefovi država 13 članica Unije u Atenskoj deklaraciji kojom je završio 15. sastanak Skupine Arraiolos.
Deklaracijom iz “Atene, rodnog mjesta i uporišta europske demokracije i europske civilizacije”, potpisnici dopunjuju Poziv za Europu upućen 9. svibnja uoči europskih izbora 2019. na kojima su europski građani u velikoj mjeri glasali za snage koje podržavaju europsku izgradnju.
Potpisnici upozoravaju da se ovih dana EU suočava s golemim izazovima jer se spominje povlačenje nekih integracijskih postignuća kao što su sloboda kretanja ili ukidanje zajedničkih institucija.
“Samo snažna zajednica koja radi zajedno moći će se suočavati s globalnim izazovima našeg vremena”, ističu.
Posljedice klimatskih promjena, terorizma, ekonomske globalizacije i migracija ne prestaju na nacionalnim granicama i na njih je moguće uspješno odgovoriti samo “ako radimo zajedno, kao ravnopravni partneri, na institucionalnoj razini”, kažu potpisnici.
“Stoga nam je potrebna snažna, inkluzivna Europska unija, Unija koja ima zajedničke institucije koje dijeli, Unija koja neprekidno kritički preispituje svoj rad i ima sposobnost reformirati samu sebe, Unija koja je proizašla iz svojih građana i država članica kao ključnim temeljima”, napominju.
Ističu važnost očuvanja zajedništva u različitosti.
“Europa je u stanju podnijeti vrlo široki raspon mišljenja i inovativnih ideja. Trebali bismo se oduprijeti povratku na onu Europu u kojoj zemlje više nisu ravnopravni partneri, već protivnici, jer to bi značilo vraćanje uskim suparničkim interesima koji su štetni za zajedničku, održivu budućnost na krhkom planetu”.
Ovogodišnji sastanak u Ateni, kao i budući sastanci, posvećeni su produbljivanju, proširenju i obogaćivanju ove rasprave, navode u Atenskoj deklaraciji.
Idući godišnji sastanak održat će se u Portugalu, zemlji iz koje je i potekla incijativa Arraiolos, politički forum koji okuplja predsjednike država Europske unije bez izvršnih ovlasti.
To je ime gradića u kojem je tadašnji portugalski predsjednik Jorge Sampaio 2003. okupio predsjednike Finske, Njemačke i budućih članica EU-a Mađarske, Latvije i Poljske kako bi razgovarali o posljedicama proširenja Unije 2004. i planovima za donošenje europskog ustava.
Osim hrvatske predsjednice i grčkog domaćina Prokopiosa Pavlopoulosa na sastanku su sudjelovali i bugarski predsjednik Rumen Radev, estonska predsjednica Kersti Kaljulaid, njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, predsjednik Mađarske János Áder, Irske Michael D. Higgins, Italije Sergio Mattarella, Latvije Egils Levits, Malte George Vella, Poljske Andrzej Duda, Portugala i Slovenije Marcel Rebel de Sousa i Borut Pahor.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram
