Što se zna o Trumpovu planu za mir na Bliskom istoku?

Više od dvije godine nakon što ga je najavio, dugo odgađan plan o izraelsko-palestinskom mirovnom procesu američkog predsjednika Donalda Trumpa napokon je spreman za objavu.

Plan mora riješiti zamršena pitanja koja generacijama muče posrednike u mirovnim pregovorima, uključujući pitanje statusa Jeruzalema, grada koji obje strane smatraju svojom prijestolnicom.

Između Palestinaca i Izraelaca postoji duboko nepovjerenje, a više se ne slažu ni oko toga jesu li Sjedinjene Države neutralan posrednik.

I dok su Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu najbliži politički saveznici, američki odnosi s Palestincima na najnižnoj su razini.

Palestinski čelnici odbijaju se susresti s predstavnicima Trumpove vlade, optužujući je da je sklona Izraelu.

Koje su ključne točke prijepora?

Osim pitanja Jeruzalema, simbolički važnog grada u kojem je sporan pristup svetim mjestima za judaizam, islam i kršćanstvo, dvije strane morat će se usuglasiti oko granica između dva teritorija.

Planom se moraju smisliti sigurnosne garancije koje će ublažiti strahove Izraelaca od napada Palestinaca i neprijateljski nastrojenih susjednih država.

Palestinci na dogovor neće pristati bez priznanja državnog statusa njihova teritorija na Zapadnoj obali, u Pojasu Gaze i u istočnom Jeruzalemu. Rješenje se treba pronaći i za pitanje milijuna palestinskih izbjeglica.

Izraelci i Palestinci trebaju se usuglasiti oko podjele prirodnih resursa poput vode. Palestinci traže i da Izrael ukloni svoja novoizgrađena naselja na Zapadnoj obali i u istočnom Jeruzalemu.

Više od 400 tisuća Izraelaca trenutno živi pored oko tri milijuna Palestinaca na Zapadnoj obali, a njih oko 200 tisuća u istočnom Jeruzalemu.

Zašto mirovni plan baš sada?

I Trump i Netanyahu nose se s problemima unutar svojih država. Iako je zaštićen republikanskom većinom u Senatu, protiv Trumpa se vodi proces za opoziv, dok je Netanyahu u studenom osuđen za korupciju. Obojica negiraju krivnju.

Obojicu čekaju izbori na kojima žele zadržati svoje funkcije – Netanyahua u ožujku, a Trumpa u studenom. Izraelski premijer je prošle godine dvaput pokušao osigurati većinu u izraelskom parlamentu, no neuspješno.

Trump je više puta odgodio objavu svog plana, navodno kako ne bi ugrozio Netanyahuovu kampanju jer plan podrazumijeva neke ustupke Izraela. No Trumpov mandat istječe i ne smije još dugo čekati da se Izrael napokon odluči za premijera. Trump će se ovih dana zato sastati i s Netanyahuom i s njegovim suparnikom, čelnikom oporbe Bennyjem Gantzom.

Što je u Trumpovom planu?

Plan američkog predsjednika dug je nekoliko stranica, no ne zna se puno o sadržaju.

Palestinski i arapski izvori upućeni u nacrt dokumenta strahuju da će će se njime pokušati podmititi Palestince da prihvate izraelsku okupaciju, što bi mogao biti uvod u izraelsku aneksiju polovine Zapadne obale, uključujući strateški važnu i plodnu dolinu rijeke Jordan.

Palestinci naglašavaju da ta dolina, koja zauzima gotovo 30 posto Zapadne obale, mora biti ključan dio njihove buduće države.

Trumpov zet Jared Kushner, glavni autor plana, njegovu je prvu fazu lansirao u lipnju u Bahrainu. Tada je pozvao na stvaranje 50 milijardi dolara vrijednog fonda za jačanje palestinske i ekonomije susjednih arapskih država.

Kolike su šanse za uspjeh?

Izraelci i Palestinci su za pregovarački stol posljednji put sjeli 2014., ali neuspješno. Prepreke poboljšanju odnosa su nova izraelska naselja na okupiranom teritoriju i dugotrajno nepovjerenje između dviju strana.

U posljednja dva desetljeća ojačao je i Hamas, islamistički pokret koji je preuzeo vlast u Gazi. Ta organizacija službeno zagovara uništenje Izraela te se bori i protiv Palestinske samouprave, predvođene Mahmoudom Abbasom koja ima podršku zapadnih država.

Slon u sobi je rješenje o dvije države koje predviđa stvaranje neovisne palestinske države uz Izrael. Podržavaju ga Ujedinjeni narodi i većina svjetskih država i ono se desetljećima nalazi u temelju svakog mirovnog plana.

No Trumpova vlada se suzdržava od davanja podrške takvom rješenju. U studenom je napustila nekoliko desetljeća dugu američku politiku kad je ministar vanjskih poslova Mike Pompeo objavio da Washington izraelska nasilja na okupiranim teritorijima više ne smatra kršenjem međunarodnog prava, za razliku od Palestinaca i većine međunarodne zajednice.

Može li SAD biti iskren posrednik?

Netanyahu je “sa zadovoljstvom” prihvatio Trumpov poziv u Washington.

“Mislim da predsjednik želi Izraelu pružiti mir i sigurnost koji zaslužuje”, rekao je.

S druge strane, palestinski premijer Mohamad Štajeh tvrdi da je američki prijedlog “samo plan kako bi se dokrajčilo palestinsko pitanje”. “Mi ga odbijamo”, poručio je.

Palestinsko vodstvo naglašava kako Washington više nije neutralan posrednik, nakon niza Trumpovih odluka koje su oduševile Izrael, ali razljutile Palestince.

To uključuje priznanje Jeruzalema kao izraelske prijestolnice, preseljenje američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem te ukidanje stotina milijuna dolara humanitarne pomoći Palestincima.

Ti su rezovi protumačeni kao sredstvo pritiska na palestinsko vodstvo da se vrati za pregovarački stol. Neuspješno, zasad.