"Svijet više nikad neće biti isti", fraza je koja se učestalo ponavlja otkad je koronavirus uzdrmao globalnu ekonomiju.

Mnogima je ovo pokazatelj krhkosti naše civilizacije.

Kriza se pojavila u vrijeme kad novi pokret, “kolapsologija”, koji upozorava na mogući kolaps nama poznatih društava, postaje sve popularniji. 

Klimatske promjene raskrinkale su neodrživost ekonomskog i društvenog modela koji se temelji na fosilnim gorivima, a oni strahuju da koronavirus i njegove posljedice ubrzavaju put u propast.

Teorija se najprije pojavila u francuskom institutu Momentum, a postala je popularna 2015. godine, kad se pojavila knjiga “Kako se sve može urušiti”.

Neki od zagovornika teorije poput bivšeg francuskog ministra okoliša Yvesa Cocheta vjeruju da je koronavirus samo još jedan znak nadolazeće katastrofe.

Domino efekt virusa

U međuvremenu taj matematičar, koji je osnovao francusku stranku Zelenih, “još oklijeva” govoriti o tome hoće li virus biti katalizator domino efekta i na to pitanje odgovara uzrečicom da “je prerano reći je li prekasno.”

No Cochet, čija knjiga “Prije kolapsa” predviđa urušavanje u sljedećem desetljeću, uvjeren je da će virus dovesti do “ozbiljnije globalne ekonomske krize nego što se misli.”

Cochet, danas 74-godišnji umirovljenik koji živi “održivim” životom u ruralnoj Bretanji, zabrinut je zbog nadolazeće “globalne katastrofe s puno žrtava, i ekonomskih i drugih.”

“To što se sada događa simptom je cijele serije slabosti”, upozorava profesor Yves Citton sa sveučilišta Pariz VIII.

“Nije kraj svijeta, nego upozorenje o nečemu što se već događa”, rekao je agenciji AFP, “o cijelom nizu urušavanja koja su već započela.”

Promjena je možda spora, kaže Jean-Marc Jancovici, šef istraživačkog Shift Projecta kojemu je cilj “osloboditi ekonomiju od ugljika”.

No mali koraci su poduzeti (s virusom) i nema povratka nazad”, rekao je. 

Ekolog i poljoprivredni inženjer Pablo Servigne, koautor knjige “Kako se sve može urušiti”, ima strašniju predodžbu.

“Velika lekcija iz povijesti… i ona Jahača apokalipse jest ta da kuga, rat i glad slijede jedno za drugim. Imamo pandemiju koja bi mogla dovesti do novog šoka – ratove i glad”, upozorava.

“A glad će nas učiniti ranjivijima za druge pandemije…”

Prilika za promjenu

Iako ta mogućnost izgleda sumorno, utjecajni filozof Bruno Latour kaže da nam je kriza dala priliku da zamislimo koje bi bile alternative neoliberalnom kapitalizmu. 

Na svome blogu je upozorio da svijet “ne smije dopustiti da se stvari vrate na staro kad prođe kriza uzrokovana virusom.”

“Iskoristimo priliku prisilno prekinutih aktivnosti da odlučimo koje bismo željeli da takve i ostanu, a koje želimo ponovo pokrenuti i razvijati.”

Virus je također pokazao, napisao je u članku za AOC, “da je moguće u nekoliko tjedana obustaviti globalni ekonomski sustav za kojeg je svatko dosad tvrdio da ga je nemoguće usporiti ili prilagoditi.”

Dobra vijesti po pitanju okoliša, kaže Jancovici, jest ta što političkim vođama “novac više nije problem.”

“Trebate 500 milijardi? Naći ćemo ih!” dodao je.

No planovi spašavanja ekonomijatrebali bi što više voditi računa o nezagađenju, tvrdi Jancovici i dodaje da ovu priliku moramo iskoristiti da se približimo sistemu koji se ne temelji na ugljiku. 

Međutim, plaši se da “će jedini plan biti povratak na staro kako bi se spasili poslovi.”

A to nije samo stvar vlada. Ako ljudi rezerviraju let odmah kad karantena završi kako bi se maknuli od svega, kaže Citton, onda ćemo zaista zapečatiti svoju sudbinu.