Kladioničari glavnim favoritom Nobelove nagrade za mir smatraju Svjetsku zdravstvenu organizaciju, no stručnjaci tvrde da velike šanse imaju i klimatska aktivistica Greta Thunberg i organizacije za slobodu medija. Dobitnik će biti poznat danas.

Nagrada za mir vrhunac je Nobelova tjedna i jedina je nagrada koja se proglašava i uručuje u Oslu. Uvijek potiče predviđanje pobjednika i uvijek se zapravo radi o pogađanju jer je lista nominiranih tajna. 

Zna se samo njihov broj: ove godine ih je 318, među njima 211 pojedinaca i 107 organizacija. To ostavlja puno na maštu stručnjaka. 

„U izostanku jasnog favorita mislim da će nagrada ići ili krovnoj organizaciji za novinare ili pojedinim novinarima“, smatra Henrik Urdal, direktor Instituta za mirovna istraživanja sa sjedištem u norveškoj prijestolnici.

„Tijekom sukoba iznimno je važno da novinari doprinose informiranju o tome što se događa, kako bi sukobljene strane odgovarale za svoje djelovanje, ali i kako bi vlade iz ostatka svijeta imale priliku procijeniti situaciju i moguće mjere“, objašnjava Urdal. 

Kao mogući dobitnici spominju se Reporteri bez granica (RSF) te američki Odbor za zaštitu novinara (CPJ). 

Tinejdžerska klimatska aktivistica Greta Thunberg također je visoko na listi, sama ili u skupini s drugim aktivistima. 

Šveđanka je bila favorit i prošle godine, no tada je nagrada pripala etiopskom premijeru Abiyu Ahmedu koji je predvodio poboljšanje odnosa s Eritrejom, dvadeset godina nakon rata dviju afričkih država. 

Stručnjak za povijest dodjele Nobelovih nagrada Asle Sveen smatra da najveće šanse ima RSF, no i da je Thunberg „apsolutno moguća kandidatkinja“. 

Sedamnaestogodišnja aktivistica time bi postala druga najmlađa dobitnica Nobela u gotovo 120 godina koliko se dodjeljuje ta nagrada. Najmlađa dobitnica je pakistanska aktivistica za žensko obrazovanje Malala Yousafzai. 

„Iako traje pandemija, klimatske promjene su dugoročno puno ozbiljnije“, rekao je Sveen. 

Trump bez Nobela

Koronavirus je na vrh liste favorita gurnuo Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO). 

Peteročlani norveški odbor za dodjelu nagrade time bi nagradio multilateralni pristup borbi protiv virusa zdravstvene organizacije Ujedinjenih naroda. 

No WHO su neki žestoko kritizirali zbog sporog odgovora na pandemiju, a američki predsjednik Donald Trump optužuje je da popušta pod kineskim utjecajem. 

Nije poznato niti je li WHO nominiran na vrijeme. Širenje koronavirusa proglašeno je pandemijom 11. ožujka, a rok za nominiranje bio je 31. siječnja. Članovi odbora mogu dodati svoje prijedloge samo na prvom godišnjem susretu u veljači. 

Kao favoriti se spominju i njemačka nevladina organizacija Transparency International, Svjetski program za hranu (WFP), Ujedinjeni narodi i njihov glavni tajnik Antonio Guterres, njemačka kancelarka Angela Merkel te afganistanska političarka i aktivistica za ženska prava Fawzia Koofi. 

Oni koji mogu nominirati kandidate za nagradu smiju otkriti svoj izbor. Tako se pretpostavlja da su na listi i građani Hong Konga, NATO savez, domorodački brazilski čelnik i aktivist za okoliš Raoni Metuktire, zviždački trojac koji čine Julian Assange, Edward Snowden i Chelsea Manning te bivši grčki premijer Aleksis Cipras i njegov sjevernomakedonski kolega Zoran Zaev.

Tkogod pobijedio, covid-19 će utjecati na ovogodišnju nagradu. Ovisno o mjerama koje će tada biti na snazi, nagrada će biti uručena 10. prosinca – ili uživo na reduciranoj ceremoniji u Oslu ili putem interneta. 

Dva skandinavska zastupnika nominirala su lani i američkog predsjednika, no ne zna se je li on kandidat ove godine. 

Trumpu se sviđa ideja da postane nobelovac, što pokazuje broj objava na Twitteru na tu temu.

Stručnjaci ne misle da ima šanse. 

„Vjerojatnije je da će Trump dobiti Nobelovu nagradu za književnost za svoje tvitove nego onu za mir“, ističe Urdal. 

„I to ne zato što je Donald Trump, nego zato što nije učinio ništa vrijedno nagrade“.