Ukrajinci u nedjelju biraju novi sastav parlamenta, što je posljednji politički korak revolucije koja je počela prije gotovo godinu dana. Očekuje se da će nakon njih zemlja napokon početi provoditi prijeko potrebne reforme, ali to neće riješiti sve njezine probleme, posebice prorusku separatističku pobunu na istoku te zemlje.
U svibnju su izabrali novog predsjednika – poduzetnika Petra Porošenka, koji je obećao da će ispuniti njihove zahtjeve koji su se odnosili na čvršće veze sa zapadnom Europom, iskorjenjivanje korupcije i pravednije i otvorenije društvo. No, na vlasti je i dalje saziv parlamenta u kojem su mnogi bivši Janukovičevi saveznici, a politički sustav još nije promijenjen.
I dok su nove vlasti u Kijevu potpisale sporazum s EU-om, velike promjene koje su tražili prosvjednici nisu se ostvarile. Napori za suzbijanje korupcije i obnovu disfunkcionalnih državnih ureda pali su u vodu i milijuni Ukrajinaca i dalje čekaju svoju revoluciju. Nedavno istraživanje USAID-a pokazalo je da čak 76 posto Ukrajinaca nema povjerenje u parlament. Za usporedbu, manje se vjeruje samo ruskim medijima. Samo 39 posto ispitanika odgovorilo je da politički sustav u zemlji smatra demokratskim.
Prvi “postmajdanski” parlament
Kako bi se oslobodio ostataka starog režima u parlamentu, Porošenko je raspisao prijevremene izbore na kojima se očekuje pobjeda njegova bloka. Po rezultatima ispitivanja javnog mišljenja Instituta za sociologiju Kijeva i Zaklade demokratskih inicijativa, objavljenim ovoga tjedna, za Porošenkov blok, potpuno novu koaliciju koja je utemeljena kako bi ga poduprla na predsjedničkim izborima, u kojoj je i Udar kijevskoga gradonačelnika Vitalija Klička, namjerava glasovati 30 posto birača, a slijede oporbena nacionalistička Radikalna stranka populista Olega Lijaška (13 posto) i Narodna fronta premijera Arsenija Jacenjuka (11 posto).
Od 29 stranaka koje se natječu za ukrajinski parlament – Vrhovnu Radu – nijedna službeno ne predstavlja svrgnuti Janukovičev režim, a većina ih podupire čvršće veze sa Zapadom. Janukovičeve Stranke regija više nema, a ankete pokazuju i da bi prvi put u 20 godina Komunistička partija mogla ostati bez zastupnika u parlamentu.
Od 29 stranaka koje se natječu za ukrajinski parlament – Vrhovnu Radu – nijedna službeno ne predstavlja svrgnuti Janukovičev režim, a većina ih podupire čvršće veze sa Zapadom. Janukovičeve Stranke regija više nema, a ankete pokazuju i da bi prvi put u 20 godina Komunistička partija mogla ostati bez zastupnika u parlamentu.
Prvi “postmajdanski” parlament mogao omogućiti mirnu reintegraciju okupiranih istočnih područja i nastavak reformi, izjavio je u utorak hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Andrej Plenković, jedan od dvije tisuće stranih promatrača koji će nadzirati izbore.
Strani analitičari slažu se da su parlamentarni izbori iznimno važni za izgradnju ukrajinske države, ali, ističu, nije vjerojatno da će oni promijeniti dinamiku sukoba na istoku zemlje, gdje je u šest mjeseci poginulo više od 3700 ljudi. Upravo suprotno, misle da će “zacementirati” trenutačno političko stanje u Donecku i Luhansku koji su izvan ukrajinskih državnih struktura.
Nove reforme za novu Ukrajinu
Predsjednik i novi saziv parlamenta bit će suočeni s mnogim teškoćama, među kojima se posebice ističe umiješanost Rusije u separatističku pobunu u istočnoj Ukrajini. Ta regija neće glasovati u nedjelju, nego će nekoliko dana poslije, 2. studenoga, održati vlastite izbore koje vlada u Kijevu smatra nelegalnima.
PROČITAJTE JOŠ
Porošenko želi jasan mandat i legitimitet za provedbu reformi i integraciju Ukrajine s Europom. Najavljuje bolju provedbu zakona, decentralizaciju vlasti, reformu političkog sustava i policije, u kojoj su i dalje mnogi stari kadrovi, iskorjenjivanje korupcije i ostalih negativnih ostataka Janukovičeva režima.
