Njemačka se hvata u koštac s azilantima iz zemalja Zapadnog Balkana. Cilj je stvoriti više prostora za ljude koji su, kako navode, zaista u nevolji, poput Sirijaca.

Iz njemačkog Saveznog ureda za migracije i izbjeglice za N1 je potvrđeno da je samo tijekom prvih šest mjeseci ove godine odbijeno 1.885 zahtjeva za azil državljana Bosne i Hercegovine. Zahtjevi za azil tražitelja s Balkana ubrzano se obrađuju, a prema novom Zakonu, koji je početkom mjeseca stupio na snagu, tražitelji azila s lošim šansama za odobravanje zahtjeva, vraćaju se kući u okviru tri mjeseca. A povratak im se zabranjuje.

Njemačkoj je važno da se što prije riješi pitanje azilanata iz regije, kako bi stvorila više prostora za ljude koji su, kako kažu, zaista u nevolji, i dolaze iz Sirije ili Sjevernog Iraka.

Prisilan povratak u domovinu – nekima od njih nije prvi put da se iz Njemačke vraćaju na Balkan. I po četiri puta znali su tražiti azil. Zbog mjesečnog džeparca od 143 eura po osobi, pretpostavljaju njemačke vlasti. Blizu 94.000 ljudi iz regije trenutno traži azil u Njemačkoj. Očekuje ih deportacija, ali i zabrane.

Približno 179.000 zahtjeva za azil podneseno je u Njemačkoj u prvih šest mjeseci ove godine. Više od 40 posto tražitelja je s Balkana. No, neimaština i nezaposlenost nisu razlozi za politički azil. Sada nadležni za njih traže skraćivanje postupka, smanjenje davanja i vraćanje u zemlje porijekla. Opasnosti od ponovnog uvođenja viza, ipak, nema, kaže Bakir Dautbašić, šef Monitoring tima za praćenje primjene bezviznog režima.

Više pogledajte u prilogu: