Vizek: Trošak zamrzavanja cijene energije opet plaćaju porezni obveznici

N1

Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu bila je gošća Newsrooma u kojem je komentirala najavu dokapitalizacije HEP-a, krizu u bankarskom sektoru i druge ekonomske aktualnosti. Pročitaj više

Podsjetimo, premijer Andrej Plenković otkrio je da sutra na sjednici Vlade ide odluka o dokapitalizaciji, odnosno davanju dioničarskog zajma HEP-u.

Predviđa se cijeli kalendar dokapitalizacije, najavio je Plenković. “Najprije se ide s 400 milijuna eura dioničarskog zajma, a potom s još 500 milijuna eura koji se odnosi na dokapitalizaciju. Cijeli se proces vodi uz komunikaciju s Europskom komisijom”, dodao je premijer.

Vizek kaže da to nije neočekivano, s obzirom na to koliki je teret podnio HEP zbog vladinih zamrzavanja cijena električne energije i plina.

“U ekonomiji ne postoji nešto što bi se zvalo besplatni ručak, ne postoji ni netržišna cijena bilo koje robe ili usluge, pa tako ni električne energije. Uvijek ćena kraju to netko platit”, kaže ekonimistica.

“Ovdje je riječ o tome da taj trošak subvencije, odnosno zamrzavanja cijene električne energije, samo s odgodom, opet na kraju dana plaćaju porezni obveznici”, rekla je Vizek.

“Građani s najmanjim dohotkom financiraju spašavanje tih komapnija”

Naglasila  je da s obzirom na to da je naš porezni sustav regresivan, a što znači da se oslanja na poreze na potrošnju, PDV i trošarine, da takvi vidovi poreza nesrazmjerno puno opterećuju najsiromašnije slojeve našeg društva, našeg stanovništva.

“I svaki put kad vlada mora na ovakav način dokapitalizirati kompaniju, upravo su ti građani, oni s najmanjim dohotkom, koji također uplaćuju nekakve poreze u proračun, oni su ti koji, ako gledamo njihov dohodak, razmjerno puno financiraju spašavanje tih komapnija, odnosno plaćanje tih mjera koje su bile, u načelu, namjenjene njima”, kaže Vizek.

Smatra i kako je registar kućanstava odlična stvar i napominje da, da smo imali jedan takav registar da smo mogli malo drugačije dizajnirati mjeru potpore kućanstvima uslijed energetske krize i indentificirati koja su to kućanstva koja doista trebaju pomoć, a koja ne i u tom slučaju do ovoga uopće ne bi ni došlo.

Kaže kako su subvenciju dobili i oni najsiromašniji i oni koji žive u energetski obnovljenim zgradama i koji imaju energetski učinkovita trošila.

Također, rekla je treba pričekati vladu da nam kaže što podrazumjeva pod pojmom zajam dioničara.

Komentirala je i zazor od svakog spominjanja privatizacije, pogotovo kad velike državne tvrtke poput HEP-a nisu se pomakle nigdje u posljednja tri desetljeća.

“HEP kao kompanija do ove energetske krize nije imala ozbiljnijeg problema u poslovanja. Oni nisu bili gubitaška kompanija”, kaže Vizek i dodaje da je HEP svoj investicijski kapital za kojeg kažu da ga je izgubio uslijed ove krize imao tri desetljeća neovisnosti.

“Prema tome zašto se ništa po tom pitanju nije događalo, zašto se tako jako dugo sporo radilo da Hrvatska bude energetski neovisnija i da ubrzamo zelenu tranziciju koja nas i tako čeka, je pitanje za sve vlade i uprave tog javnog poduzeća do sada”, rekla je Vizek i naglasila da je očito da im nije bio prioritet.

O ideji energetskog holdinga, kao alata koji bi brže provodio neke procese pri zelenoj tranziciji, rekla je da u slučaju bilo koje javne kompanije moramo izbalansirati dvije stvari koje nisu uvijek komplementarne.

“S jedne strane, kompanije u državnom vlasništvu su u prosjeku neučiknovitije i da kod njih kultura korporativnog upravljanja nije na razini kao u privatnim kompanijama i u tom smislu kad te kompanije trebaju biti agilne nisu agilne, kad trebaju pravodobno reagirati na nešto ne reagiraju, onda ima smisla da ih se eventualno privatizira. Ali postoje strateške djelatnosti, a jedna od tih definitivno je energetika, kod kojih mislim da nije mudro rješenje da ih se privatizira, ali onda kako naći neki srednji put da te kompanije ostanu u državnom vlasništvu, ali istovremeno pospješiti njihov menadžment da se s tim komapanija upravlja u svrsihodljiviji način”, kaže Vizek.

Rekla je i da ulazak u OECD uvjetuje bolje i transparentnije korporativno upravljanje u javnim kompanijama.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.