Javnost je ostala zgrožena jučerašnjim ubojstvom žene u Novskoj koji je počinio njezin suprug. Zgroženi su i premijer i ministri, no od zgražavanja nad čak 12. femicidom ove godine nema koristi. Iako se zakonodavni okvir poboljšao, što priznaju i ženske udruge, očito da problema ima. Registar nasilnika ne postoji, a e-očevidnik, prema tvrdnjama ministra, funkcionira tek dvije godine, pa u njemu nije bilo moguće pronaći podatak da je ubojica već jednom ubio i to prije 25 godina.
Svi su zgroženi pa i predsjednik Vlade. Jučer je nečija kćer svirepo ubijena i za to nitko neće odgovorati. Nitko neće odgovarati ni zato što u sustavu nije vidljivo da je ubojica već ranije nekoga ubio, pa mu se nije odredila stroža mjera kada ga je supruga prije dva tjedna prijavila za prijetnje smrću.
“Kroz Kazneni zakon stoje na raspolaganju brojne mjere opreza. Svakako državni odvjetnik i sudac u konkretnom slučaju ima na raspolaganju širok spektar tih mjera, a svakako je jedna od mjera koja je mogla biti je i istražni zatvor. Ono što sam i prošli put rekao, ako postoji opasnost za društvo od neke osobe, onda treba učiniti sve da se spriječi ta opasnost i da se ta osoba makne iz društva”, kaže ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica
VEZANE VIJESTI
Na pitanje znači li to da su zakoni dobri, a suci loši Malenica odgovara: “Ne bih ja to tako rekao”.
Sudac nije mogao vidjeti da je riječ o ranije osuđivanom čovjeku za ubojstvo, jer registar osuđivanih i prijavljenih nasilnika ne postoji. Ministar socijalne politike i dalje polaže nade u digitalizaciju, tzv. e-očevidnik koji je baš jučer pokazao sve svoje manjkavosti zbog kojih je nedužan život ugašen.
“Dakle, naravno da treba reagirati, naravno da treba evidentirati, dosad nije postojao sustav prije nekoliko godina. Sad postoji sustav i sve nove mjere se unose u sustav. Presuda koja je bila prije 25 godina, nažalost, arhivirana je negdje na nekome sudu i nije dostupna digitalnoj platfomi koja je postavljena prije nekoliko godina”, govori ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Stručnjacima koji se bave problemom nasilja nad ženama i obiteljskim nasiljem nije jasno zašto ne postoji snažniji odgovor – izricanje strožih mjera, a potom i bezuvjetna zatvorska kazna za nasilnike koji krše te mjere.
“Bila bi poslana poruka zlostavljačima da nije dozvoljeno i društveno prihvatljivo tući ženu i dijete već da će za to ako to čine snositi doista ozbiljne konsekvence. To znači, maksimum predviđene zatvorske kazne zakonom propisane”, kaže Neva Tolle iz Autonomne ženske kuće Zagreb.
Psiholozi koji surađuju sa ženskim udrugama smatraju kako mlaka reakcija i minimalne kazne zlostavljačima, dodatno pogoršavaju položaj žrtava.
“To je jedna atmosfera straha u kojoj sada nakon ovoga žena će još duže promišljati hoće li prijaviti ili neće prijaviti nasilje. Nasilje se ne može iskorjeniti bez da ga se prijavi, a teško ga je prijavljivati u ovakvom kontekstu. Mi zapravo stvaramo, zapravo institucije stvaraju atmosferu straha za žene”, govori psihologinja Senka Sekulić.
O unošenju femicida u Kazneni zakon Vlada ne razmišlja.
“Kazneni zakon sadrži dovoljno elemenata zaštite iz tog područja i uvrštenje femicida kao novog kaznenog djela ne bi se postigao novi efekt”, kazao je Malenica.
Statistike govore da je u Hrvatskoj femicid u porastu. Samo u prvih osam mjeseci ove godine ubijeno je 12 žena. Nakon slučaja u Novskoj najavljena je još jedna serija razgovora resornih ministarstava i udruga civilnog društva.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare