"Hitna je preporuka Odbora da se poduzmu direktni koraci za rješavanje teške situacije u ustanovama, zaustave nedobrovoljni tretmani i korištenje mjera sputavanja. Odbor nadalje sugerira da se zakonodavstvo uskladi s Konvencijom.
Daljnja je preporuka Odbora provođenje istrage i progona svih kršenja ljudskih prava”, stoji u Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom kojeg su Ujedinjeni narodi poslali Hrvatskoj u travnju prošle godine, a za izvješće o provedenom dan je rok od godinu dana.
VEZANE VIJESTI
Odbor UN-a odlučio se na takav korak zbog niza primjedbi na postupanje osoba s duševnim smetnjama u primjeni protokola prisilne hospitalizacije, a neki pojedinačni slučajevi objavljeni su i u medijima.
UN je zaključio da su osobe s invaliditetom podvrgnute prisilnom zadržavanju i smještaju u ustanove na osnovi invaliditeta, a razlog za posebnu zabrinutost jest praksa prisilnog zadržavanja osoba s mentalnim oštećenjem i intelektualnim teškoćama bez njihova pristanka.
Posebno zabrinuti zbog žena u ustanovama
U dokumentu UN-a Odbora za prava osoba s invaliditetom stoji kako su zabrinuti zbog teške situacije u kojoj se nalazi značajan broj ustanova socijalne skrbi i psihijatrijskih ustanova u kojima osobe s invaliditetom, uglavnom žene, moraju živjeti u ponižavajućim i prenapučenim uvjetima cijelog svojeg života.
“Zabrinuti smo zbog čestog korištenja nedobrovoljnih postupaka i mjera sputavanja te ostalih oblika ponižavajućeg postupanja. Odbor je zabrinut da se navedenim zakonima osobe s
invaliditetom ne štiti dovoljno od nasilja u ustanovama i nedobrovoljnog ili ponižavajućeg
postupanja”, stoji u zaključcima Ujedinjenih naroda te je Hrvatskoj dan rok od godinu dana.
No u bivšem ministarstvu ministrice Opačić proglasili su se nenadležnim.
“Predlažemo da se s istim obratite Ministarstvu zdravlja kao nadležnom za ovu problematiku”, stajalo je u odgovoru Ministarstva socijalne politike.
Bez istraga, ali zakon postoji
“Niti u jednom od izvješća ne navodi se da su provedene istrage, je li utvrđeno kršenje ljudskih prava djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom te ako je utvrđeno je li isto i sankcionirano”, stoji u odgovoru od pravobraniteljice Slonjšak.
U istom dokumentu UN je zahtijevao i hitne direktne korake za rješavanje teške situacije u ustanovama kao i da se zaustave nedobrovoljni tretmani i korištenje mjera sputavanja, no Hrvatska smatra da je sve riješilo u okviru svog zakonodavstva.
“Zakonodavna rješenja novog Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (dalje: ZZODS) u potpunosti omogućavaju i osiguravaju primjenu odredbi članka 14. (osobna sloboda i sigurnost) i odredbi članka 15. (sloboda od mučenja ili okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne) Konvencije o pravima osoba s invaliditetom”, stav je Ministarstva pravosuđa u kojem se dodaje da je iz zakonskih odredbi vidljivo načelo proporcionalnosti i minimalne restrikcije u postupanju prema osobama s duševnim smetnjama.
Prema zakonu mjere prisile moguće su samo radi zaštite zdravlja ili života osobe s težim duševnim smetnjama ili druge osobe te mjere restrikcije smiju trajati samo dok ta opasnost traje.
Institucionalizacija bez pristanka
Također preporuka Odbora UN-a je bila i da se ukinu zakonske odredbe prema kojima je dopuštena institucionalizacija na osnovi invaliditeta bez pristanka osobe te usklađivanje Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama s Konvencijom.
U jednom od izvješća Ministarstva socijalne politike i mladih naglašava se da postoje situacije kada su restriktivni postupci neophodni radi zaštite zdravlja i sigurnosti korisnika, ali se kod primjene takvih postupaka uvijek mora primjenjivati princip minimuma korištenja ograničenja u najkraćem mogućem roku.
“U slučaju pojava nepravilnosti u postupanju prema korisnicima usluga, a posebno pri prijavi nasilja u ustanovi, Služba za upravni i inspekcijski nadzor u kojoj su ustrojeni Odjeli za upravni i inspekcijski nadzor, izvidom na terenu utvrđuje se činjenično stanje i poduzimaju zakonom propisane mjere. U dopisu je zaključno napomenuto kako je jedno od prioritetnih područja unutar sustava socijalne skrbi proces transformacije i deinstitucionalizacije”, stoji u tumačenju Ministarstva socijalne skrbi.
Sterilizacija dječaka i djevojčica
Bitno je naglasiti kako je UN u svojim općim primjedbama o pravima osoba s invaliditetom u većini slučajeva dao rok Hrvatskoj najkasnije do rujna 2021. godine osim u dva slučaja gdje je tražio hitno izvješće do travnja ove godine.
Prvo su istrage kod kršenja ljudskih prava, a drugo je donošenje hitnih izmjena i dopuna Zakona kojima se bezuvjetno zabranjuje sterilizacija dječaka i djevojčica s invaliditetom te odraslih osoba s invaliditetom ako ne postoji njihov osobni, potpuno informirani i slobodni pristanak.
Istrage su, kako smo utvrdili, izostale, no u drugom zahtjevu Hrvatska je napredovala. Na tome su zajednički radili Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo socijalne politike i mladi, a rezultat je novi Obiteljski zakon.
“Obiteljskim zakonom koji je stupio na snagu 01. studenoga 2015. godine propisano je kako o sterilizaciji štićenika odlučuje sud, ali na prijedlog štićenika koji je u tom dijelu lišen poslovne sposobnosti (članak 260), a također se navodi i čl.88. slijedom kojeg proizlazi da je potreban i informirani pristanak djeteta na medicinske postupke, ali dopušta i mogućnost traženja suglasnosti roditelja u slučaju procjene liječnika da su medicinski postupci povezani s rizicima teških posljedica po zdravlja”, kaže pravobraniteljica Slonjšak u svom pismenom odgovoru dodajući da se ovdje izrijekom ne spominje sterilizacija, već se pretpostavlja da se radi o medicinskom postupku koji uključuje sterilizaciju.
“Međutim, niti u jednom od navedenih zakona nije propisana izrijekom bezuvjetna zabrana sterilizacije dječaka i djevojčica s invaliditetom te odraslih osoba s invaliditetom ako ne postoji njihov osobni, potpuni informirani i slobodni pristanak. Mišljenja smo da Odbor nije uvjetovao donošenje posebnog zakona kojim bi se zabranila sterilizacija, već je to moguće zabraniti u postojećim propisima”, smatra Slonjšak, piše Index.hr.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
