Uvođenje regija samo bi podijelilo Hrvatsku, ustvrdio je predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko kninski župan Goran Pauk prilikom predstavljanja istraživanja o stavu građana po kojem gotovo njih 90% smatra da smanjivanje broja županija ne bi trebala biti prva mjera za uštedu na državnoj razini i racionalizaciju državnog proračuna.
Istraživanje je provedeno na oko 750 punoljetnih hrvatskih građana. Njih 73 posto smatra da bi županije, gradovi i općine znatno bolje odredile prioritete za usmjeravanje i ulaganje proračunskih sredstava središnje vlasti. Kako bi ukidanje županija dovelo do daljnje centralizacije odlučivanja, jer bi se odluke donosile u velikim gradovima ili na državnoj razini smatra 49 posto ispitanika.
PROČITAJTE JOŠ
Također 49 posto slaže se s tvrdnjom da su županije dio lokalnog identiteta. Više od pola ispitanika (njih 53 posto) ne slaže se s tim da njihova županija ‘potpadne’ pod nadležnost neke druge županije ili regionalnog centra. Istraživanje je također pokazalo kako 63 posto građana prepoznaje ulogu županijskih uprava za ceste. Županije inače brinu o 18.534 kilometara županijskih i lokalnih cesta.
Predstavljenim se istraživanjem, kako je rečeno, Hrvatska zajednica županija aktivno uključila u raspravu oko najavljene buduće reforme lokalne i regionalne samouprave. “Ovih se dana više govori u medijima o broju novih regija nego o sadržaju. Županijske administracije su pravi nositelj regionalnog razvoja i to ćemo nastojati dokumentirati”, poručio je HDZ-ov župan Goran Pauk. Hrvatska zajednica županija podržava duboku i pravu analizu, kazao je dodajući kako ne sumnja da će iz te priče izići kao pobjednici jer imaju argumente, dok bi uvođenje regija podijelilo cijelu Hrvatsku.
Ministrica uprave iz kvote Mosta Dubravka Jurlina Alibegović nedavno se javno založila za okrupnjavanje i smanjivanje broja županija. “Prihvaćamo težak trenutak Hrvatske i ne bježimo od reforme, niti javne niti lokalne niti regionalne samouprave i uprave, no želimo biti aktivni sudionik reformi što do sada nismo bili”, poručio je Pauk. Reforma lokalne i regionalne samouprave, ističe, ne podrazumijeva samo isključivo teritorijalni preustroj već i decentralizaciju funkcija i financija. “Dakle zadataka, ali i novca koji će pratit te zadatke”, poručio je.
“Stav je Hrvatske zajednice županija da je središnja razina vlasti u Hrvatskoj najkvalitetnije riješena sa županijama kao regijama te da nam uz županije kao regije ne treba nova regionalna podjela. Smatramo da su županije funkcionalna cjelina koja je povijesno, prirodno, geografski vezano područje usmjereno jedno na drugo”, rekao je Pauk.
Postojeća situacija sa županijama, kaže Pauk, možda nije najidelanija. Mogle bi, ističe, biti, funkcionalnije, racionalnije i efikasnije ali “u postojećem sastavu i broju”. “Branimo županije kao regionalnu samoupravu na temelju rezultata koje imamo da ne bi ispalo da branimo sami sebe”, poručio je krapinsko-zagorski župan Željko Kolar. Kada se gleda trensparentnost, ističe Kolar, županije su puno transparentnije i od gradova i od općina. “Da ne govorimo kakva su izvješća državne revizije imala minstarstva, no takvih stvari u županiji nije bilo”, tvrdi Kolar.
Nakon više od dvadeset godina, kaže, potrebno je napraviti inventuru koja će pokazati s koliko su sredstava županije raspolagale i što su sve s tim uspjele ostvariti. “Županije su unatoč trima provedenim poreznim reformama s kojima su izgubile izvorne prihode dokazale da su učinkovite u izvršavanju svojih zadaća, transparentne u svom poslovanju i otvorene za suradnju do kvalitetne reforme, poručio je Kolar.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
