Poznati profesor Toni Milun na Facebooku je odgovorio šefu HDZ-a Tomislavu Karamarku, koji je nedavno izjavio da "ne želi da mu uzimaju djecu".
Kaze Karamarko "Necu da mi uzmu djecu, da izađu iz škola, a da…" nastavak rečenice nije ovdje toliko bitan. Bitan je…
Posted by Toni Milun on Friday, February 12, 2016
Milun se i dodatno osvrnuo na Karamarkovu izjavu.
“Političari biraju riječi kad daju izjave jer znaju koliko one utječu na nas. No, kad je u pitanju obrazovanje, tu se posve opuste pa smo prije par dana mogli čuti izjavu gospodina Karamarka „Neću da mi uzmu djecu, da izađu iz škola, a da…“ Nastavak rečenice nije bitan. Bitno je da on širi pogrešnu ideju da škole uzimaju roditeljima djecu. Škole su tu da pripreme djecu za život i usade im određene vrijednosti. Izjave političara su previše značajne da bismo dozvolili da se na takav način odnose prema školstvu”, kazao je Milun.
VEZANE VIJESTI
Dodaje da je danas obrazovanje političarima postalo nebitno.
“Mogli smo vidjeti prezentaciju programa nove Vlade u kojoj je najavljeno zaustavljanje reforme školstva. Vlada je poslije promijenila odluku, čak su rekli da se radi o slučajnoj pogreški u prezentaciji. Ali ako u svom programu koji se tiče obrazovanja objavljuju pogrešne podatke, to znači da im je obrazovanje zadnja rupa na svirali.
Kako sam kritizirao pogreške prošle vlade, tako ću pomno pratiti što radi Tim’s team u području obrazovanja”, kaže.
Dodaje da moramo znati da prosječnom političaru nije u interesu ulagati u školstvo, jer se rezultati vide tek nakon deset ili više godina, dakle kad mandat završi. A da bismo shvatili koliko je bitno ulagati u znanosti i obrazovanje, poslužio se jednim primjerom.
“Često sam se pitao zašto su prije 50-ak godina Amerikanci odlučili uložiti 25 milijardi dolara da bi prije Rusa stigli na Mjesec. Mislio sam: toliko bacanja novca radi prestiža (koji je također bitan, ali vrijedi li baš toliko?). Da objasnimo, kad se uračuna inflacija, put na Mjesec bi danas vrijedio oko 130 milijardi dolara. To je 3 puta više od ukupne vrijednosti koje cijela Hrvatska proizvede u godini dana. I onda sam malo proučio i saznao brojne zanimljivosti.
Da bi se ostvario put na Mjesec znanstvenici su morali razviti više od 6000 inovacija. Mnoge od njih danas se koriste u svakodnevnom životu: mikrovalne pećnice, solarni paneli, protuprovalna zaštita, dijaliza, magnetska rezonanca, pročišćivači za vodu, vatrogasna odijela, poboljšane tenisice itd. I što je bitno: na kraju se pokazalo da je svaki uloženi dolar u let na Mjesec vratio nazad oko 8 dolara u američku ekonomiju.
Mi se danas nalazimo u gotovo identičnoj situaciji. Imamo sjajnu mogućnost uložiti mali dio proračuna u obrazovanje da bi nam se vratilo deseterostruko. Naša tvrtka za razvoj mobilnih aplikacija „5 minuta“ nudi zanimljive poslove i odlične radne uvjete, ali jedva pronalazi stručnjake. Tvrtka Nanobit je otvorila ured u Rumunjskoj, jer ne može u Hrvatskoj pronaći računarce. Već danas u IT sektoru nedostaje obrazovanog kadra. To je sadašnjost, a u budućnosti će potrebe za računarcima biti sve veće.
Prema zadnjim prognozama u Europi će 2020. nedostajati 750 tisuća računalnih stručnjaka. Usporedimo tu brojku s 300 tisuća nezaposlenih u Hrvatskoj. Pametnom dosta.
Hrvatskoj je nužno potreban političar-vizionar koji će reći: „Ljudi moji, imamo toliko nezaposlenih, a s druge strane ogromne potrebe za programerima. Uložimo danas određeni novac da bismo se pripremili da već za godinu ili najkasnije dvije uvedemo programiranje od 1. razreda osnovne škole kao obavezan predmet”, kaže Milun, piše Index.hr.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
