Ministarstvo socijalne politike i mladih osnovat će radnu skupinu stručnjaka s područja obiteljsko-pravne zaštite temeljem čijeg će mišljenja Vlada zauzeti stav o eventualnom pristupanju izmjenama, dopunama, odnosno izradi novog Obiteljskog zakona, stoji u odgovoru Banskih dvora na zahtjev Ustavnog suda koji je na dnevnom redu sjednice Vlade.
Ustavni sud, naime, zatražio je dostavu obavijesti u vezi s eventualnim pokretanjem postupka izmjena, dopuna ili donošenja novog Obiteljskog zakona, s obzirom na to da je zaprimio više prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti tog zakona s Ustavom RH.
PROČITAJTE JOŠ
U tim se prijedlozima osporava ustavnost niza odredbi Obiteljskog zakona, među kojima su odredbe koje uređuju informirani pristanak djeteta na medicinske zahvate, zaštitu obiteljskog doma, način uređivanja roditeljske skrbi nakon razvoda braka roditelja, ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem, pravni položaj izvanbračne zajednice, ostvarivanje prava osoba lišenih poslovne sposobnosti i dr.
U odnosu na predmetni zahtjev, stoji u Vladinom očitovanju, Ministarstvo socijalne politike i mladih osnovat će radnu skupinu stručnjaka s područja obiteljsko-pravne zaštite koja će razmotriti sve učinke koje je Obiteljski zakon proizveo te svaku od pojedinih primjedbi na osporene institute, nakon čega će se zauzeti stav o pristupanju izmjenama, dopunama, odnosno izradi novog Obiteljskog zakona.
Prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske podnijelo je među inima, više odvjetnika, Hrvatska odvjetnička komora, Udruga za potporu posvajanju djece „Adopta“, Autonomna ženska kuća Zagreb – žene protiv nasilja nad ženama, Udruga „U ime obitelji“, aktivist za ljudska prava Kristijan Grđan i drugi.
Ustavni sud od Vlade traži očitovanje na zakon koji je stupio na snagu 1. studenoga prošle godine. Primjedbe koje su mu podnesene istovjetne su onima koje je Ustavni sud dobio u zahtjevima za ocjenom ustavnosti prethodnog Obiteljskog zakona, a koji je taj sud suspendirao u siječnju prošle godine, svega četiri mjeseca nakon što je stupio na snagu.
Na dnevnom redu sjednice Vlade naći će se i odluke o osnivanju partnerskih vijeća dviju hrvatskih statističkih regija – Jadranske i Kontinentalne Hrvatske. Cilj je ovih vijeća povezati sve dionike razvoja na razini pojedine statističke regije, pa tako u vijeća ulaze predstavnici 14 ministarstava, kao i Agencije za regionalni razvoj, zajednice županija, udruga gradova i općina, potom gospodarske, obrtničke i poljoprivredne komore, udruge poslodavaca, Hrvatske turističke zajednice, sindikata, udruga za zaštitu okoliša, udruga mladih, znanstvene zajednice i dr.
Također, Vlada bi trebala odlučivati i o davanju koncesije na pomorskom dobru Ini za izgradnju i gospodarenje postojećim lukama posebne namjene, odnosno morskih benzinskih postaja u Biogradu i u Preku na otoku Ugljanu. Ina bi te dvije koncesije dobila na razdoblje od 30 godina, tijekom kojih bi za koncesiju u Biogradu trebala plaćati više od 80 tisuća kuna fiksne godišnje naknade, a u Preku više od 90 tisuća. Također, Ina bi u benzinsku postaju u Biogradu trebala uložiti ukupno gotovo 5 milijuna kuna, a u Preku više od 7,7 milijuna kuna.
Prema dnevnom redu, Vlada će Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje odobriti nešto više od 1,6 milijun kuna, a Ravnateljstvu za robne zalihe nešto više od 410 tisuća kuna za podmirenje troškova vezanih za zbrinjavanje migranata. Očekuje se i da će na zatvorenom dijelu sjednice biti imenovani zamjenici i pomoćnici ministara, temeljem dogovora o kvotama postignutog na Vijeću za suradnju Domoljubne koalicije i Mosta.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
