Gošća Pressinga bivša je ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš.
Treba li Zagreb financirati Dinamo?
Kad je riječ o Dinamu, on ima mlade i podmladak i to u bilo kojem sportu treba financirati, ali sportaše koji žive od sporta apsolutno ne. Sredstva, koja su vlasništvo svih građana treba ulagati u mlade, podmladak i amaterski sport, čim to prijeđe u profesionalno bavljenje, treba prestati. Ne treba Dinamo gledati u negativnom kontekstu.
VEZANE VIJESTI
Dinamo kao klub?
To se pretvorilo u priču koja ne ide dobro. Dinamo je zagrebački klub, ali zagrebački klub je i Zagreb, koji ima tradiciju nogometa. Moji su sinovi bili u podmlatku Dinama, to su djeca doživljavala s ponosom, danas to nije tako. Iz sporta treba maknuti stvari koje ga se ne tiču.
Ukidanje obveze energetskog certificiranja. Vi ste bili osoba koja je to stavila na dnevni red. Smatrate li da je to dobro, biste li neke stvari učinili drugačije?
Cijeli taj proces nezgodno je artikuliran. Vezan je uz nekretnine jednako kao što je vezan i uz auto ili frižider. Sve nekretnine koje se grade iza 2010. godine uz uporabnu dozvolu imaju i energetski certifikat. Objekti javne namjene to moraju imati, ako se radi o nekretnini koja se prodaje također, treću kategoriju najavljivala sam početkom 2014. godine, a vezana je uz iznajmljivanje nekretnina. Sad se novi resorni ministar odlučio za promjenu. Ukoliko se ukine obveza, to bi išlo na privatne iznajmljivače apartmana u turizmu. Tako negdje 2020., 2022. sve će nekretnine imati obveze certificiranja. Uz kućni red često sad vise i energetski certifikati. Oni vrijede 10 godina. Odlučili smo ih se uvoditi dio po dio.
Je li potez ministra Kuščevića populistički?
Ja uvijek moram priznati nisam baš za populizam i kad donesemo neku odluku, ako je možemo racionalno obrazložiti, onda je treba provesti do kraja. Jednako tako kad je bilo vezano uz prodaju nekretnina, digle su se agencije za nekretnine. Ljudi su se već navikli. Samo treba ustrajati, dovoljno smo inzistirali i sad su se navikli. Kratkoročna je mjera ukinuti certifikate. Nije riječ o nečemu što bi izazivalo velike troškove, jer on vrijedi 10 godina. Energetski certifikat govori o svijesti, o brizi o okolišu i vrijednosti koju polažemo na vlastitu nekretninu.
Legalizacija je bilo sređivanje postojećeg stanja. Biste li napravili nešto drugačije?
Možda bi bili liberalniji oko prostora koji se ne mogu legalizirati. Mi kad smo radili taj zakon razmišljali smo što bi nam bio cilj i zaključili smo da je to 100.000 zahtjeva. Na kraju je bilo preko 800 tisuća zahtjeva. Ovaj čas je pravomoćnih rješenja negdje oko 400 tisuća zahtjeva. Gotovo je oko 60 posto. Oko 800 tisuća računamo da je 10 posto onih koji se niti ne trebaju legalizirati. Do kraja ove godine nadamo se da će se to riješiti.
Zašto toliko gradimo na crno? Jesu li propisi prekomplicirani?
Četiri su razloga: Dugo izdavanje dozvola, druga tema je bila tema prostornih planova, ali to zadnjih 5,6 godina nije razlog, treći je bio gospodarski razlog, a to mi je teško razumljivo, jer se troši i na gradilište, a četvrta je tema bila socijalni moment. Prije 10-ak godina sam bila na edukaciji u Finskoj, a bespravna gradnja kod nas je bila tema. Oni su rekli da i oni imaju bespravnu gradnju. U Helsinkiju su pokazali jedno 4 slučaja kad je garaža pretvorena u poslovni prostor ili jedan slučaj kad je terasa zatvorena. Oni su mi komentirali da smo jako bogati kad možemo bespravno graditi.
Mislite li da su ljudi prevareni s razdjelnicima?
O njima sam malo znala, nije moj resor. Novi je ministar odlučio oformiti povjerenstvo i nadam se da će to uraditi i donijeti odluku što i kako dalje. Treba analizirati i vidjeti o čemu je riječ.
Trenutno ste predsjednica Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo. Hvalite se primanjem građana. Što ljudi traže?
Od 12 do 17 primam građane. U to vrijeme primim između 15 i 20 građana i u tom trenutku čujem sve. Od gospođe koja ima problema sa sinom od 50 godina koji ima lošu odabranicu, do ozbiljnih upita. Ljudi mi komentiraju probleme s vodovodom, s legalizacijom, do čovjeka koji me je pitao koliko moji savjeti koštaju. Jedan mi je rekao da ništa ne treba, samo je došao malo porazgovarati. Svaki put, ako dobijem tri dobre teme, ja sam odradila posao. Čak i da ne dobijem, ja sam odradila posao, razgovaram s ljudima i vidim o čemu se radi. Ono što nama fali jesu razgovori. Odmah kad kažete glasno svoj problem on izgleda manji nego što stvarno jest. Ja želim pomoći tim ljudima. Nastojim riješiti probleme i preko društvenih mreža, jer problemi nisu jedinstveni. Ima niz tema i tu ću ih složiti, sistematizirati, dati odgovore i objaviti, kako bih možda pomogla i ljudima
Je li to možda i kampanja za Zagreb?
Ja bih rekla da je ta kampanja počela onoga trenutka kad je završio moj mandat ministrice. Ja sam s tom kampanjom koketirala i za vrijeme mandata, ali sam se kontrolirala i čekala pravi trenutak. Prikupljamo probleme i HNS nudi rješenje. Primjerice vrtići, ono što mi želimo jest rad vrtića u dvije smjene i to bi trebalo pomoći mladim ljudima da imaju ranije djecu.
Dolazite sa sjednice HNS-a. Ima li tu pomaka, tko će biti u utrci za predsjednika?
Ja se neću kandidirati. Ja vidim pomak, mi se dogovaramo. Politička je scena zasićena da se u nekoj stranci pojavljuju samo dva ili tri kandidata, da oni razgovaraju preko medija, trebaju nekoga pristojnoga. HNS je pristojna stranka. Trebaju se zatomiti osobne ambicije i vidjeti što se može napraviti. Moramo pokazati da ne gubimo vrijeme i ne zamaramo. Ja ću se kandidirati za potpredsjednicu HNS-a i imam podršku, koju ću, nadam se, imati do kraja. Ima tu dosta mjesta za sve nas i komuniciramo na dobar način. Imamo i jaku mladež.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
