Ministar zdravlja Dario Nakić izradio je svoju viziju razvoja ovog osjetljivog sustava od 2016. do 2020. godine.
Naglasak je na, među ostalim, stabilizaciji financija, navodno učinkovitijoj, ali limitirano dostupnoj hitnoj medicini, fleksibilnosti plaća zdravstvenih djelatnika, novoj zadaći domova zdravlja i većem poslu za liječnike obiteljske medicine, dodatnom osiguranju nadstandarda, smanjenju lista čekanja, ponovnoj procjeni isplativosti outsourcinga.
Novi način rada: OHBP – Na Hitnu ili u kolima, ili s uputnicom
VEZANE VIJESTI
Ministar je već najavio novi način rada tzv. objedinjenih hitnih bolničkih prijema (OHBP), što znači da bi oni koji dođu samoinicijativno “s ulice” mogli ostati bez te vrste bolničke skrbi. Naime, strategija predviđa da pacijenta na OHBP uputi liječnik obiteljske medicine ili da ga doveze Hitna pomoć. Može se dovesti i sam, ali će tada ambulantna trijaža odrediti tko će na taj način dobiti skrb. Odlučivat će medicinska sestra koja će morati imati tri godine iskustva i položen ispit za trijažu, s tim da će imati mogućnost konzultacije s liječnikom. Predviđeno je pet kategorija hitnosti, s tim da oni najhitniji idu direktno “u proceduru” bez trijaže. Pacijenti na promatranju u OHBP-u mogu biti najdulje šest sati, a u dnevnoj bolnici 24 sata. Pacijenti koji prema mišljenju sestre za trijažu nisu hitni, a inzistiraju na pregledu u OHBP-u, morat će sami platiti taj pregled ili pak biti dodatno osigurani za takav slučaj posebnom policom osiguranja, piše Jutarnji.
Upravo to dodatno osiguranje koje također predviđa strategija moglo bi biti prijeporno jer bi se ono plaćalo za skuplje lijekove, bolji smještaj u bolnici, ugradbene materijale poput umjetnog kuka ili koljena, odnosno pacemakera koji su skuplji od onih preporučenih smjernicama stručnih društava.
Nužna je reforma primarne zdravstvene zaštite
No, da bi zaživio takav novi način rada OHBP-a, nužna je reforma primarne zdravstvene zaštite, za što će trebati ipak nešto više vremena. Naime, da pacijenti navečer, praznicima i nedjeljom ne bi dolazili, primjerice, s grloboljom i visokom temperaturom u bolnice, nužno je da 24 sata dežuraju liječnici u domovima zdravlja. Kako je veći dio ordinacija trenutačno u koncesiji, odnosno liječnici su privatnici pa im domovi zdravlja ne mogu određivati radno vrijeme, strategija predviđa promjenu zakona koja bi omogućila sastavljanje mreže 24-satnog dežurstva domova zdravlja te preispitivanje koncesija.
Ubuduće bi koncesije mogli dobiti ne samo liječnici primarne zdravstvene zaštite, nego i oni iz specijalistike, što znači da bi konkurencija bila veća, ali za to će trebati vremena, piše Jutarnji list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
