Javni dug iznosio je u prosincu 2015. godine 289,7 mlilijardi kuna, ili 86,7 posto BDP-a, što predstavlja stagnaciju na mjesečnoj razini, dok je na godišnjoj razini dug porastao za 1,9 posto, ili 5,5 milijardi kuna, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
“Obzirom na viši nominalni iznos BDP-a u 2015., porast udjela javnog duga u BDP-u je na godišnjoj razini znatno usporio u odnosu na prethodna razdoblja”, ističu analitičari RBA u analizi, objavljenoj u srijedu.
PROČITAJTE JOŠ
S posljednjim podacima o javnom dugu, Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je revidiranu seriju povijesnih podataka od siječnja 2000. zbog daljnjeg usklađivanja s metodologijom Eurostata.
Prema najnovijim podacima, udjel javnog duga u BDP-u iznosio je krajem prošle godine 86,7 posto bruto domaćeg proizvoda, dok je na kraju 2014. iznosio 86,5 posto BDP-a.
U 2015. godini hrvatski BDP porastao je za 1,6 posto, što je prvi rast gospodarstva nakon šest godina recesije.
“Najveći doprinos godišnjem rastu javnog duga prvenstveno je došao od zaduživanja središnje države, čiji je dug koncem prošle godine dosegnuo 284,6 milijardi kuna, što je za 5,8 milijardi ili 2,1 posto više u odnosu na godinu ranije”, navode analitičari RBA.
Snažniji porast ukupnog javnog duga na godišnjoj razini djelomice je ublažen smanjenjem godišnje zaduženosti fondova socijalne sigurnosti te lokalnih jedinica, koji čine manje od 2 posto ukupnog javnog duga.
“Trend smanjenja državnih jamstava obilježio je i kraj 2015., kada je njihov ukupni iznos smanjen za 757 milijuna kuna, što predstavlja pad na godišnjoj razini od 9,1 posto. Tako su koncem 2015. ukupna državna jamstva (domaća i inozemna) iznosila 7,6 milijardi kuna”, ističe se u analizi RBA.
Navodi se i kako je Vlada proračunom za 2016. najavila stabilizaciju duga opće države već u ovoj godini, pri čemu bi joj, uz smanjenje manjka opće države, trebali pomoći i očekivani primitak od privatizacije u iznosu 1,6 milijardi kuna.
“Međutim, ostaje činjenica da visina javnog duga, skroman oporavak gospodarstva te visoki troškovi servisiranja duga upozoravaju na visoku osjetljivost održivosti istog”, upozoravaju analitičari RBA.
Pritom navode kako samo udio rashoda za kamate opterećuje državni proračun s više od 11 milijardi kuna, što predstavlja 3,5 posto BDP-a i u relativnim iznosima spada među najviše razine u Europskoj uniji.
“Time se naglašava potreba ograničavanja rasta, ali i promjena strukture rashoda proračuna, uz istovremeno poboljšanje poslovnog okruženja i provođenje strukturnih reformi, koji bi umanjili visoku izloženost rizicima koji prijete oporavku gospodarstva”, zaključuju analitičari RBA.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
