Gošća Pressinga bila je ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović.
Most je odlučno zastupao smanjenje broja županija. Kad možemo očekivati tu reformu?
VEZANE VIJESTI
Reforma jedinica lokalne i regionale samouprave je jedna cjelovita reforma. Mi konkretno radimo prijedloge koji će se naći u akcijskom planu, o kojem će odlučivati Vlada. Sva ministarstva će imati priliku dati svoje mišljenje i komentare na prijedloge u akcijskom planu. Vrlo je teško odgovoriti na pitanje. Važno je napraviti u reformi lokalne i regionalne samouprave. Naš je cilj da reforma poluči bolje uspjehe i za građane i za gospodarstvo. Po sadašnjim zakonima glavna je zadaća županija da budu koordinatori razvoja na svom području. U Hrvatskoj ima 20 županija, plus Grad Zagreb, nedovoljno su opremljene da mogu obaviti kvalitetno svoje zadaće. Zato su potrebne refome, kako bi se županije osnažile, kako bi imale i financijske i ljudske i svake snage da bi mogli obaviti svoje zadaće.
Dok se to ne riješi, bile su najave da bi se u jedinicama lokalne samouprave ograničavale neke stvari. Možemo li očekivati drugu mjeru koja bi značila zaustavljanje broja novog zapošljavnaja i smanjenja broja ukupne plaće?
Ono što je važno znati jest da sada imamo 428 općina 126 gradova, 20 županija, Grad Zagreb, 586 lokalnih jedinica. Sadažnji zakon daje istu nadležnosti općinama i gradovima bez obzira na snagu. Sve općine i gradovi do 35 tisuća stanovnika imaju iste zadaće. Vrlo je teško očekivati da će svaka ta jedinica moći na isti način pružiti kvalitetne usluge svojim građanima. Ispod 200 općina ima manje od 2,5 tisuće stanovnika. Gotovo pola je malih općina. Znamo da se općine i gradovi financiraju na isti način, ali više od 50 posto ukupnih rashoda ide na zaposlene i materijalne rashode. Kod nekih je postotak veći. Većinu svojih prihoda troše na funkcioniranje svoga pogona i ne ostaje ništa za građane. To su sve razlozi gdje se treba gledati kao mjesta za pokretanje reformskih procesa.
Trebat će vremena ako se u to krene. Najavljivali ste i druge mjere. Jedna od njih je i promjena sustava nagrađivanja i novi način ocjenjivanja. Je li sadašnji način ocjenjivanja dobar? Možemo li očekivati da korisnici ili druga ministarstva ocjenjuju?
Naravno, to je jedna od mogućnosti ocjenjivanja i mislim da je vrlo primjerena. U okviru reformskih mjera jest prijedlog nagrađivanja i ocjenjivanja iz sustava plaća u javnoj upravi. Ideja je u okviru tih prijedloga da se zaposleni ocjenjuju na osnovi konkretnih pokazatelja. Mislim da je vrlo važno definirati glavne zadaće svih zaposlenih u javnoj upravi.
Hoćete li stići to napraviti?
Svakako. To je jedna od reformskih zadaća. Cilj je opisati tipska radna mjesta, da se odredi razina obrazovanja za to radno mjesto, na temelju godinjeg rada da se prati detaljno rezultati i iz toga dolazi nagrađivanja. Ne mogu reći hoće li to biti varijabilni ili fiksni dio plaće.
Hoće li biti izjednačeni s ostalim zaposlenima u Hrvatskoj? Hoćete li se moći riješiti onih koji ne rade da dovedete one koji rade?
Učinkovitost javne uprve se temelji na tome da se zaposlenik koji postiže nadprosječne rezultate nagradi. Sadašnji sustav to ne omogućava, sustav ne potiče, ali nije ni dovoljno destimulirajući za one s prosječnim rezultatima. Trebaju 2 negativne ocjene za sankcije. Veliki broj ocjena su odlične i vrlo dobre.
Kako vi kao ministrica ocjenjujete sustav javne uprave?
Ja sam relativno kratko ministrica. Ocjenu treba podijeliti u pojedine segmente. Prije nekoliko godina je Ekonomski institut radio istraživanje o tome kako pobuditi rast hrvatskog gospodarstva. Usporedili smo 28 zemalja EU i dobili rezultat koji je rekao da je za jedinicu uloženoga koliko se dobiva rezultata. U RH je rezultat 0,8, u Irskoj je 1,4, što znači a je Irska gotovo duplo efikasnija od Hrvatske. Slovenci su ispod Irske, a bolji od nas. Prosjek EU je na 1. Ako napravimo sustav, ako radimo na tome da ljude više motiviramo kroz sustav ocjenjivanja i nagrađivanja, čini mi se da ćemo efikasniju javnu upravu.
Smanjenje troškova za 40 milijuna kuna otprilike, redukcija korištenja automobila. Koji je vaš stav oko toga? Treba li imati auto 24 sata dnevno na raspolaganju?
Prijedlog odluke je revidiran i u skladu s mišljenjima i potrebama ministarstava i ministara. Treba osigurati ministrima siguran prijevoz na sve obveze koje su doista do dugo u noć. Tu nema promjena i ministri će službene automobile koristiti od 0-24.
Jeste li zažalili zbog odluke?
Jako mi je žao što sam vidjela na portalima tu izjavu. Ona nije moja izjava, to je proizvoljna misao novinarke ili novinara koji je to naveo. Jedna se novinarka s portala nazvala u subotu poslijepodne i rekla sam da je molim da ću joj dostaviti sve materijale, koje nisam imala u subotu i da je molim da nazove u radno vrijeme kad će to moći učiniti ja ili moji suradnici. Ona je to proizvoljno shvatila. Moj suprug i sinovi najbolje mogu znati koliko dugo ja ostajem u uredu, a vjerujte, to je doista jako dugo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
