Nakon što je na zadovoljavajući način riješen problem dužnika u švicarcima, Udruga Franak okrenula se dužnicima u eurima pozivajući ih da podignu privatne tužbe protiv banaka zbog nezakonitog povećavanja kamatnih stopa. Međutim, pokretanje tužbi nosi i rizik gubitka spora što su pokazale dosadašnje sudske presude
Presuda Vrhovnog suda iz svibnja 2015. kojom je potvrđeno da su banke povrijedile prava korisnika kredita jednostranim mijenjanjem kamatnih stopa dužnika s kreditima u švicarskim francima, daje pravno uporište i korisnicima kredita u eurima da traže odštetu zbog preplaćenih kamata, piše Tportal.
VEZANA VIJEST
Procjenjuje se da dužnika koji su između 10. rujna 2003. i 31. prosinca 2008. ugovorili kredite u eurima s promjenjivom kamatnom stopom ima oko 50.000, a ukupan iznos potraživanja mogao bi iznositi između dvije i tri milijarde kuna.
Podsjetimo, presuda na temelju zajedničke tužbe koju su pokrenuli Udruga Franak i savez Potrošač utvrdila je da su banke krive zbog nezakonite promjene kamatnih stopa, ali ih nije obvezala na naknadu štete već je uputila dužnike na privatne tužbe.
U Zagrebu sud u korist banaka, u Splitu i Osijeku u korist dužnika
Na temelju te presude nekoliko stotina korisnika kredita u švicaracima pokrenulo je privatne parnice protiv banaka. Međutim, sudska praksa je bila različita – neki sudovi presuđivali su u korist banaka, a neki u korist dužnika. Tako je, primjerice Općinski sud u Zagrebu donio nekoliko presuda u korist banaka dok su sudovi u Splitu i Osijeku presudili u korist dužnika.
Međutim, nakon donošenja zakonskih rješenja o konverziji kredita u švicarcima većina tužbi je povučena jer su prihvaćanjem konverzije dužnici u švicarcima obeštećeni pa više nemaju osnovu za potraživanje štete.
U Udruzi Franak zato su se okrenuli dužnicima u eurima, nastojeći ih potaknuti da iskoriste pravo na odštetu zbog preplaćenih kamata. U Franku su uvjereni da i oni u presudi Vrhovnog suda imaju čvrsto pravno uporište. Međutim, ishodi okončanih sudskih parnica pokazuju da dužnicima u eurima nitko ne može garantirati pozitivnu presudu.
U dosadašnjoj sudskoj praksi prijepor se pojavljivao kod tumačenja odštetnog zahtjeva. Tužitelji su u pravilu tražili da se izračun odštete bazira na primjeni početne kamatne stope određene prilikom sklapanja ugovora što znači da je svako povećanje kamatne stope u odnosu na prvobitnu generiralo preplatu.
Međutim, neki sudovi odbacivali su tužbe uz tumačenje da takvi odštetni zahtjevi pretpostavljaju ništavnost varijabilne kamatne stope jer početnu varijabilnu kamatnu stopu de facto pretvaraju u fiksnu. Kako Vrhovni sud nije osporio varijabilnu kamatnu stopu već samo njezinu primjenu, odnosno jednostranu promjenu kamate stope od strane banaka, tako formulirani odštetni zahtjevi mogu pasti u vodu.
Goran Aleksić, koordinator Udruge Franak uvjeren je da korisnici kredita u eurima imaju pravo na odštetu na temelju početne kamatne stope. ‘Ne radi se o osporavanju varijabilne kamatne stope. Početna kamatna stopa jedina je zakonita ako nisu ugovoreni parametri za promjenu. U presudi Vrhovnog suda stoji da je ugovorena promjenjiva kamatna stopa ništetna. To znači da početna kamatna stopa vrijedi, ali ne vrijedi povećanje kamatne stope sve dok se ne ugovore parametri’, tumači Aleksić, koji svoj optimizam gaji na saznanjima da je dosad većina presuda išla u korist dužnika.
Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banka jučer je gostujući u Otvorenom iznio potpuno suprotno stajalište. ‘Ja tu ne vidim nikakav slučaj, banke su u cijelom tom razdoblju postupale u skladu sa zakonima koji su tada vrijedili i moram priznati da ne vjerujem, iako je u Hrvatskoj mnogo toga moguće, da je ova stvar moguća. Vidjet ćemo na kraju gdje će završiti račun’, samouvjereno je zaključio Adrović, ustvrdivši da su kamatne stope u cijelom spornom razdoblju bili u okvirima kamatnih stopa u zemljama Europske unije, piše Tportal.
