Sudionici XIV. konferencije predsjednika parlamenata država sudionica Jadransko-jonske inicijative u subotu su u Splitu osim o europskom odgovoru na migracijsku krizu razgovarali i o dodanoj vrijednosti parlamentarne suradnje u okviru Strategije Europske unije i pozvali na jačanje aktivnosti kako bi se poboljšala njihova vidljivost i odgovornost.
Po njima bi građani trebali biti aktivno uključeni u provedbu strategije, a članovi parlamenta i njihovi predstavnici bi trebali posredovati između građana i vlada.
Posebno su istaknuli kako Jadransko-jonska regija ima veliki potencijal za suradnju na svim područjima koji su značajni za blagostanje, ali i gospodarski rast.
Glavni tajnik Jadransko-jonske inicijative veleposlanik Fabio Pigliapoca je podsjetio na okupljanje ministara na prvom godišnjem forumu strategije EU za Jadransko-jonsku inicijativu koji će se u svibnju održati u Dubrovniku, u organizaciji vlade RH i Europske komisije.
Bit će to povijesni trenutak i iznimna prigoda u razmjeni rezultata i razgovora o tome kako makro ekonomski projekti mogu biti implementirani, rekao je.
VEZANE VIJESTI
“Ministri osam država sudionica će se baviti istim temama migracijama, ali i suradnjom Jadransko-jonske inicijative. Nakon današnjeg sastanka u Splitu nastaje nova era naše suradnje”, zaključio je Pigliapoca.
Zastupnica Europskog parlamenta Ivana Maletić je rekla da je makro-regionalni pristup svojevrsna novost na razini Europske unije. Prva je makro-regionalna strategija donesena 2009. godine za Baltičke zemlje i regiju, potom Dunavska i sada Jadransko-jonska, podsjetila je i dodala da je makro-regionalni pristup povijesno i tradicionalno prisutan dulje vrijeme jer su povezane države sličnih interesa.
“Specifičnost Jadransko-jonske regije su velike nejednakosti od ekonomskih do socijalnih, no to može biti i prednost jer se miješanjem tih visoko razvijenih regija s najniže razvijenim regijama koje imaju veliki potencijal rasta čitava makro-regija može kvalitetno razvijati. Ono što nedostaje ovakvim makro-regijama i strategijama su konkretni izvori financiranja”, kazala je Maletić.
Objasnila je da se radi o novom pristupu i otkrila da u europskom proračunu nema proračunskih linija za makro-regije zbog čega ispada da svaka država mora iz svog proračuna odvojiti sredstva za makro-regije što, drži, nije baš lako. Napomenula je da nedostaju još provedbene strukture i jasni akcijski planovi jer postoji strategija, ali bi trebalo jasnije i konkretnije definirati kako, u kojem projektima, tko i u kojim rokovima će realizirati svoj plan.
