Predsjednica Udruge za promicanje prava pacijenata Jasna Karačić rekla je u srijedu u Novom danu da se ne može reći da hrvatski zdravstveni sustav ne funkcionira, ali da su reforme potrebne. Ipak, naglašava, ove koje su najavljene - su loše.
“Način na koji se ovo događa nije dobar jer ide na teret građana. Dovede ih se pred govot čin, da ih se ne pita za mišljenje”, kaže Karačić. “Naravno da nam se javljaju prestrašeni građani, sa svim mogućim pitanjima, ne znaju što se događa i što će se na njih primijeniti.”
“Na Hitnoj ima i onih životno ugroženih, i onih koji ne znaju gdje bi sa sobom, i pitanje je tko će to platiti, ali dugoročno nije cilj uvoditi kazne i naplaćivanja, već samo podizati svijest o bolestima i simptomima, da bi građani znali što jest hitno, a što nije”, smatra Karačić.
“Opet u prednosti oni koji imaju, a onima koji nemaju – 150 kuna je puno”
“Rješenje rasterećenja hitnog prijema ne može biti poskupljenje. Određeni dio građana će u tom slučaju platiti radije 150,00 kuna za kompletnu dijagnozu da bi izbjegli 1500,00 kuna u nekoj poliklinici”, upozorila je.
‘Dakle, samo se dolazi do toga da će netko tko ima novaca pričekati taj hitni prijem, a netko tko nema, bit će u nezgodnoj situaciji jer mu je i 150 kuna puno. Sve se opet svodi na to tko ima, a tko nema, i prema tome će oni koji ‘imaju’ biti u prednosti”, objasnila je.
“Kako će medicinske sestre biti odgovorne za to je li netko hitan slučaj ili nije?”
Karačić kaže da je jedan od najvećih problema što još uvijek nema protokola oko toga tko će konkretno provoditi trijažu, tj. odrediti je li slučaj hitan ili nije.
“Problem je odgovornosti. To je pacijentima nedopustivo, mora se znati tko je odgovoran, i to mora biti liječnik. Zamislite da liječnik niti ne pogleda pacijenta i onda bude odgovoran. Plan nije do kraja razrađen i odgovornost ne može biti na medicinskim sestrama. Iza njih onda nema tko stajati, a zna se da iza takvih odluka mora stajati liječnik.”
“Ovo je kao proba koja će se nekome obiti o glavu”
Pacijenti koji se ne procjene hitnima, a inzistiraju na obradi, morat će platiti određeni iznos. Govorilo se o nekih 150 kn, ali koji iznos – to će naknadno odlučiti Upravno vijeće HZZO-a. Najavljivao se i model da će iznos biti upola manji ako zaključe da vam ipak treba pomoć.
“To je jedno obično igranje. ‘Sad će ovome naplatiti 150, a onome pola’. To je kao proba, bolje da su to nazvali pilot projektom pa da se vidi, i da građani to ocijene. Građani niti ne znaju što to krije iza sebe, to ćemo tek vidjeti i sigurno će se nekome obiti o glavu”, rekla je.
“Cilj je ljude natjerati da plaćaju dopunsko, osnovno zdravstveno ionako ne mogu koristiti”
Što se tiče osiguranja, svaki ga radnik plaća iz bruto plaće. Ono što jest problem je što niti jedan osiguranik ne može u bolnici iznos iskoristiti, već se to negdje troši. To uopće nisu novci građana. U slučaju da moraju van na liječenje, opet novac ne mogu koristiti. Što se tiče povećanja bolničke naplate, ljude se želi dovesti do toga da plaćaju dopunsko.”
Pacijenti su ljuti i frustrirani jer će svi morati uzeti dopunsko, jer će u slučaju operacije ili prometne nesreće, plaćati maksimalni iznos troškova.
“Mjera je uvedena isključivo da ih natjera da uplaćuju dopunsko”, rekla je Karačić.
“Neka vladajući tri dana provedu s djecom oboljelom od Downa, da vide kako je to hraniti dijete na sondu”
Oštro su iz Udruge za promicanje prava pacijenata reagirali na to da su djeci s Down sindromom oduzete invalidnine.
“To nas je razbjesnilo, jer ako za išta imamo razumijevanja u ovom svijetu, morali bi ga imati za njih. Ta djeca i njihovi roditelji trebaju pomoć sa svih strana. Odgovornima bih dala da tri dana provedu s tom djecom, da vide kako je to hraniti dijete na sondu. Umjesto da im se olakša i dopusti rad koliko god fizički mogu, treba ih pustiti da se napravi velika promjena. Ovo je užasno za današnje društvo, da nema senzibilizacije u tome.”
“Može samo doći do odlaska građana iz HZZO-a”
Revoltirani su, kaže, najnovijim odlukama Vlade.
“Sve je više izgleda da ništa neće ostati solidarno, i to je loše. Neće sigurno doći do poboljšanja u financijskom smislu preko ovakvih odluka, jer se samo može dogoditi da se pacijenti maknu iz HZZO-a i onda mu nema pokrića niti od građana niti od države, odnosno gubi svoju kompletnu snagu.”
“Liječnici idu van više zbog obrazovanja, nego zbog odlaska”
U Splitu vlada zainteresiranost za izlazak van države, no “nije savršeno nigdje u Europi”, rekla je Karačić o stanju s liječničkom strukom u Splitu.
“U Splitu imamo jako kvalitetnih liječnika koji su u želji za znanjem išli van, ali se s tim i vraćaju u Hrvatsku. Više su zainteresirani za obrazovanje koje tu ne mogu dobiti, nego za sam odlazak. Dosta toga je laž i ne prikazuje se stvarno stanje vani. Vama za bolji standard treba 10-15 godina rada u drugoj zemlji, a vani ste također i uvijek stranac, dok ste ovdje u svojoj domovini”, zaključila je.
Pogledajte cijeli razgovor:
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.