Gost Novog dana bio je politički analitičar Anđelko Milardović, utemeljitelj i voditelj Centra za politološka istraživanja instituta za europske i globalizacijske studije.
Kako ova kriza vlasti izgleda iz međunarodne perspektive?
“U svakom sluđaju ima i tu dimenziju u okviru Europske unije i konceptualnih pitanja u EU. I tamo se razmišlja o nekakvom preslagivanju. S druge strane, unutar EU, pogotovo nakon rasprave s Velikom Britanijom jačaju suverenističke tendencije. Na primjeru Mađarske i Poljske se to pokazuje. Tu su konfliktne linije oko ustrojstva EU i svako suverenističko vođenje je pod lupom. Desnoga i lijevoga radikalizma ima u svim zemljama, međutim, ako neka grupa iz nekih razloga ne odgovara imamo i ovakav scenarij.”
“Ne smiju se zaboraviti ni regionalne priče na relaciji Hrvatska – Srbija jer ova koalicija je dijametralno oprečna nastojanjima u Europi koja idu prema regiji i stvaranja nekog političkog identiteta. Dolaskom HDZ-a se promijenio diskurs. Srbija se po relativno kratkom postupku želi priključiti EU i zaobići procedure koje su prošle sve zemlje koje su pristupile. EU je želi istrgnuti iz zagrljaja “ruskog medvjeda” te zato imamo i tu priču.”
U Hrvatskoj imamo jedan model vlasti koji je dosad nepoznat. Ustvari imamo dvostruku, trostruku opoziciju. Postoji čak i opozicija unutar same Vlade. Ova Vlada je osvojila vlast, ali je nije preuzela do kraja. Na djelu je do danas tiha koalicija desnoga centra i SDP-a.”
Kakav je položaj premijera Oreškovića u EU? Neki dan je tražio potporu šefa europskih pučana.
“Valjda ga je netko tako savjetovao, da dobije potporu u europskoj konervativnoj obitelji. Da je to dobio vjerojatno bi se promijenilo i mišljenje HDZ-a. Tražio ju je da bi mogao nastaviti svoju priču. Zasad nismo čuli da ju je dobio, bio je to samo pokušaj. Ali vidimo da on neće odustati.
Hrvatska po prvi puta nije uspjela prodati državne obveznice.
“Tko će sada ulaziti u bilo kakve novčane transakcije? Riječ je o institucijama i sustavima koji su osjetljivi. Kapital je vrlo osjetljiv na nestabilnost. Ovo se može usporediti samo s početkom 90-ih i ratom.”
Kome je to bila poruka?
“Svima. Ne možemo to rastavljati na proste faktore. Nitko ne nastupa pojedinačno u svoje ime. Oni prema van svi zastupaju Vladu Hrvatske. Mislim da je ova država potpuno rastrgana različitim političkim interesnim grupama.”
Je li to slično situaciji kada je Europa blokirala Silvija Berlusconija u Italiji?
“Da. Riječ je o vrlo sličnom tipu političke kulture odnosno komunikacije. On je naprosto bio blokiran i koga su poslali, Montija. Monti nije bio izabran, on je bio visokopozicionirani pripadnik MMF-a i bio je nametnut, da ne kažem oktroiran. I to je prvi puta da se u EU nakon Drugog svjetskog rata tako postavljao premijer. I na njemu se pokazalo kako može funkcionirati postdemokracija.”
Je li realno očekivati da Orešković dobije takvu tehničku potporu?
“Ne isključujem niti jedan scenarij. Kao što ne isključujem ni mogućnost prijevremenih izbora. Tu su bitna dva momenta: ustavni i pitanje tehničkog održavanja. Osobno sam sklon spajanju lokalnih i parlamentarnih izbora. Postoje dva modela: Tihomir Orešković u suradnji s predsjednicom ili tehnička Vlada koju bi predložila predsjednica – ja mislim da bi to onda bili likovi koje je ona imala već u 11. mjesecu, a oni su tada otpali. Tehnička Vlada može funkcionirati do sljedećih prijevremenih izbora, koji bi se zbog ekonomskih razloga trebali spojiti s lokalnim izborima. Trebao bi netko izračunati koliki bi bio gubitak da se spoje izbori, a koliki dobitak. Isto da se oni odvijaju u rujnu. Takve stvari se ne mogu raditi preko ljeto. Koga će preko ljeta to zanimati?
Kome takva situacija više odgovara?
“SDP-u. Pokazuje se to i po anketama. Nezadovoljstvo građana je fokusirano prema Karamarku i Petrovu. Karamarko opet potencijalno dovodi Milanovića na vlast. Najveći problem u političkoj kulturi ovog društva je izborni sustav koji bi se trebao mijenjati. Ja mislim da je u paketu reforma koje su najavljene trebalo najaviti i promjenu izbornog zakon. Jer vidjet ćete, bit će vrlo slične relacije i natezanja. Zašto se ne ide u reformu sustava da građani imaju više mogućnosti izbora i da se stvori sustav gdje će stalno biti četiri, pet glavnih aktera
“Što znači kancelarska diktatura? To nije poznato. To je kontradiktorno. Sama pozicija kancelara je takva da je on prvi i najjači igrač i da povlači poteze sa svojim timom. Ja nemam ništ protiv ako se on počeo ponašati kancelarski, ja protiv toga sustava nemam ništa protiv. A sad da je krenuo u diktaturu je već dvojbeno.”
Kada je riječ o Karamarku i Petrovu. Ja bih se osobno zapitao. Da li bih stavio svoj osobni interes ispred 4,3 milijuna ljudi koji očekuju bolji život. Oni bi trebali debelo razmisliti jesu li oni ispred Hrvatske i demokracije. Ili su ljudi ispred njih. Ja ne mogu shvatiti da može biti tolika količina egoizma i istovremeno zakljinjanja u ljude i demokraciju. Svatko mora snositi odgovornost. Jedan od najvećih problema kod nas je nedostatak političke, odnosno bilo kakve odgovornosti. Ne može se upravljati sustavom i društvom bez odgovornosti.”
Predsjednik Sabora Željko Reiner rekao je da je logično da se najprije glasa o povjerenju premijeru. Mislite li da će SDP biti za ili protiv?
“Ne znam. Milanovića toliko već svrbe prsti i toliko je već puta ‘nazvao’ Brauna da se vrati. U politici je svašta moguće, ali ono što dolazi iz medija, a to je taj kontakt s Braunom i to znači da se SDP priprema za izbore.”
Što se sve događalo u ponedjeljak možete pročitati OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
