U Hrvatskom saboru je svega 25 posto žena, iako bi ih trebalo biti preko 40 posto jer su odanije, marljivije i manje sklone korupciji. Diskriminacija žena je prisutna pri zapošljavanju, a žene se u zajednici često susreću s raznim vrstama nasilja kojima su institucionalno nezaštićene žene izložene.
Bez obzira na demokraciju u kojoj živimo, u Hrvatskoj se, nažalost, još uvijek mnogo može reći o neravnopravnom položaju žena, poručeno je na tribini “Koliko smo zapravo ravnopravni?”.
Probem diskriminacije pri zapošljavanju treba se raspravljati na više razina: od Zavoda za zapošljavanje preko obrazovnog sustava do komunikacije sa sustavom tradicionalnih društvenih predrasuda.
“Danas teško možemo govoriti o tome što žene mogu napraviti ako smo puni predrasuda kao žene i kao muškarci. Evidentno je da se žene suočene s teškoćama na tržištu rada nađu pred staklenim stropom, suočene s dobnom i diskriminacijom na temelju majčinstva. Ipak je 60 posto žena danas visokoobrazovano, 67 posto ih je na Zavodu za zapošljavanje”, istaknula je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
Dodala je da je prema pritužbama građana evidentno kako su žene diskriminirane već u procesu samog zapošljavanja jer im se postavljaju diskriminatorna pitanja. Prema iskustvu pravobraniteljice Ljubičić poslodavcima nije dobro ako žene već imaju djecu, no ni ako još nemaju djecu jer je pretpostavka da će ostvariti majčinstvo.
No, riječ je o složenom društvenom problemu o kojem treba razgovarati na nivou više društvenih segmenata, od Zavoda za zapošljavanje preko obrazovnog sustava do komunikacije sa sustavom tradicionalnih društvenih predrasuda.
Žene su manje sklone korupciji, odanije su i lojalnije
Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova zagrebačke Gradske skupštine Margareta Mađerić zalaže se za bolji položaj žena u javnim gradskim tijelima. U Gradskoj skupštini zastupljenost žena je oko 33 posto, u Saboru oko 25 posto, iako bi trebala biti iznad 40 posto. “Žene u politiku najčešće ulaze kao zamjena iako istraživanja pokazuju da su žene manje sklone korupciji, odanije su, lojalnije i marljivije”, poručila je Mađerić koja ističe kako je važno uključivati žene u politički život.
Žene u ruralnim područjima suočene su s nedovoljnim vrednovanjem u okviru obitelji, mali je broj žena vlasnica nekretnina, dvije trećine žena doživljava različite vidove nasilja, a lokalne zajednice ne prepoznaju vrijednost žena, istaknula je Ljubičić.
Ljubičić je istaknula da je Europska unija u posljednjih šest godina uložila oko 32 milijuna eura u otvaranje vrtićkog sustava i javnih servisa čime je pridonijela da u EU ima zaposlenih 65 posto žena, a cilj takvog strateškog ulaganja je žene uključiti na tržište rada na nivou od 75 posto.
