Gost Novog dana bio je ekonomski analitičar Damir Novotny koji je analizirao posljedice izlaska Velike Britanije iz EU. Osim toga govorio je gospodarskom i ekonomskom stanju na domaćem tržištu.
Noćas se dogodio napad u Turskoj. Koliko terorizam utječe na globalnu ekonomiju?
PROČITAJTE JOŠ
Nedvojbeno je da se stvaraju okolnosti koje utječu na povjernje investitora. EU je pod pritiskom izlaska Britanije, s druge strane imamo veliku nestabilnost na Bliskom istoku koja nam je sve bliže. To je Turska, koja je nekad bila stabilna i za koju smo vjerovali da ta razina terorizma nije moguća. To izaziva čitav niz nestabilnosti. Turska je jaka ekonomija i može se očekivati da će se investitori povlačiti s tog tržišta.
Jeu li realana očekivanja da Britanija može u recesiju?
Mogla bi jer je Velika Britanija bez EU puno slabija nego kao dio EU. Došlo je do svojevrsne podjele kompetencija unutar EU, između kontinentalne Europe i snažnog financijskog središta u Britaniji. Financijski sektor je u EU dosegao veličinu 5 puta BDP-a. Oni su igrali na kartu financijskih usluga i to su njihove usluge, najviše prema EU. Kako su te usluge digitalizirane i mogu se premjestiti, tako se događa da se povlači kapital iz Londona, a ostaje slab realni sektor. Britanija je relativno slaba industrija u odnosu na Njemačku, Italiju i Francusku. Čitav niz industrijskih grana se iselio u druge zemlje. Velika Britanija ima slabu i ranjivu ekonomiju.
Kako komentirate argument da je Velika Britanija više uplaćivala u EU nego što je dobivala?
Može se izračunati da je Britanija uplaćivala više nego je primala jer njeni poljoprivredni krajevi nisu mogli dovoljno apsorbirati. Nešto više Škotska je profitirala, ali puno manje Engleska i Wales.
To je jeftin argument i mislim da se ovdje radilo o unutarstranačkim sukobima. Ako zanemarimo retoriku Faragea, radi se o sukobu Borisa Johnsona, koji zastupa dio konzervativne stranke, za razliku od Camerona koji je dio novopridošlih ‘self-made’ ljudi. Čak je i Cameron nekad izazivao EU. Ako stalno govorite da je ta birokracija preglomazna i da je precentralizirana, što nije točno, onda nas ovakav rezultat ne može iznenaditi – osobito u ruralnijim dijelovima zemlje. Radi se o unutarpolitičkim odnosima i sada svi traže neko kompromisno rješenje.
Postoji li to kompromisno rješnje? Koliko može trajati to razdruživanje?
Može trajati beskonačno. Niti EU može vladu natjerati da pokrene članak 50, niti će to Cameron učiniti. On je odlučio zabiti udarac u leđa njegovih unutarstranačkih protivnika najavljujući svoju ostavku. Vidimo da velike zemlje poput Francuske, Italije i Njemačke su zagovornice veće federalizacije pa se može lako dogooditi da će taj status Velike Britanije ostati beskonačno nedefiniran.
U parlamentu Škotska može zaustaviti to glasovanje o izlasku tako da se ta vatra rasplamsava i u konačnici se može dogoditi da škotska vlada raspiše referendum o odlasku iz VB. Slično može biti i sa Sjevernom Irskom.
Što znači najava da bi Britanija bila ‘single market’?
Prije ulaska u EU ekonomija Velike Britanije je bila u krizi i jako su profitirali od ulaska, ali su tražili poseban status. Velike zemlje, osobito Njemačka, su iziritirane takvim stavom. Rekli su ne možete imati koristi od tržišta, a da ne doprinosite integraciji tržišta. Jedan izazov je sada terorizam, drugi izazov je Rusija s problemom Kirma, tu imamo i Kinu koja je sve veći investitor u Europi. Europa je najveća ekonomska sila koja čini 1/3 globalnog BDP-a. Ovaj izlazak iz EU ima svoje političke posljedice jer EU nije samo ekonomska zajednica nego i politički projekt upravo zato da se stvori zajednica koja bi mogla odgovoriti na izazove koji dolaze sa svih strana svijeta.
Je li točno da rast u Hrvatskoj može biti održiv bez Vlade?
Hrvatska ekonomija raste jer je snažno povlačenje hrvatskih roba od strane EU tržišta. Pravi heroji su male firme koje investiraju i postale su konkurentne. S druge strane integracijom dva velika trgovačka lanca u Hrvatskoj i Sloveniji otvorila se mogućnost prerađivačkoj industriji u tim zemljama. To je važana karika u lancu.
Potrošnja je porasla jer je povijesno niska cijena energenata. Događa se proces deflacije, cijene su općenito u padu. Ako pogledamo cijene prehrambenih proizvoda to je povijesno niska cijena i to se odražava na potrošnju. Nije točna izjava Miranda Mrsića iz bivše vlade da su oni zaslužni za rast. Oni nisu učinili ništa da se to poboljša nego su novim birokratskim barijerama otežali rad privatnog sektora.
Niti jedna vlada u zadnjih 15 godina nije jačala investicije.
Što će se događati do kraja godine kad je u pitanju zaduživanje?
Moguće je zadužiti se na domaćem tržištu. Ministar vjeruje da je to jeftinije, ali to nije točno.
Što se događa s državnim obveznicama?
Financijska tržišta su bogata novcem. Banka Engleske je najavila 230 mlrd. funti podrške. To je ogroman novac koji će sniziti kamatne stope i stabilizirati tržište. Bit će niske kamatne osnovne stope, ali imamo kreditni rejting Hrvatske koji je izrazito loš.
Kako vidite kreditni rejting Hrvatske?
On će se zadržati na ovoj razini s negativnim perspektivama jer nemamo Vladu koja bi mogla reformirati javne financije. Imamo veliki nered u javnim financijama.
Što je s najavama smanjivanja deficita privatizacijom koje je najavio Orešković?
To su ta velika osnovna pitanja na koja političke elite moraju odgovoriti. Postoji plan privatizacije iz 2013. koje je parlament verificirao i po tome je Oreškovićeva vlada počela raditi. U tom planu je Oreškovićeva vlada pozvala investitore. Bez privatizacije neće biti strukturnih promjena. Državni sektor stvara deficite, a privatni suficite. Ja sam pobornik nastavka privatizacije po tom planu iz 2013.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
