Joško Klisović, potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku, bio je gost Novog dana.

Ovih dana otvorilo se niz vanjskopolitičkih tema, razrješenje i imenovanje novih veleposlanika, zašto to Vlada čini u ovom trenutku?

Ja nemam objašnjenja zašto Vlada nešto ne želi učiniti, ono što sam uočio je da je poslala 3 zahtjeva za razrješenje, a jedno dvadesetak ih je zaustavljeno. Očigledno je netko shvatio da se radi o podvalama. Stvaraju se upitnici što se želi napraviti, zašto se kadrovira u trenutku kad je vlada tehnička, a Sabor raspušten i, defakto, imamo samo sudsku vlast. Zašto se lovi u mutnome? Ne treba ići na razrješenja u ovom trenutku. Pitanje je tko će predstavljati Hrvatsku u važnim zemljama, poput SAD-a, Francuske i drugih. Da ne kažem da se i u tim zemljama događaju velike stvari, poput američkih izbora. Velika je greška povući ambasadore, koji su šefovi misija. Ostaviti obezglavljene ambasade vrlo je mutno i daju naslutiti da se rade sumnjive radnje.

Može li se bez saborskog Odbora za vanjsku politiku donijeti odluka o razrješenju veleposlanika?

Ja mislim da ne može. Mi nemamo pravo veta, mi izdajemo mišljenje za predsjednicu, koja ga potom može ili ne mora uvažiti, ali ako se naš dio procedure ne napravi, ne može se nastaviti dalje s procedurom. Ja neću sazivati Odbor. Mislim da do kraja predizborne kampanje i formiranja nove vlade ne treba razrješavati ljude nego to treba napraviti nakon izbora.

Može li Vlada svojom odlukom razriješiti i imenovati nove veleposlanike?

Nema nikakvo uporište niti ovlast ukoliko to želi napraviti zakonito. Saborski odbor za vanjsku politiku je dio procedure, njega se ne može zaobići, nema pravo veta, ali bez njegovog rješenja procedura ne može ići dalje.

Tko može tražiti sjednicu Odbora za vanjsku politiku?

Saborska većina i predsjednik Sabora to mogu učiniti, ali postavlja se pitanje tko će to učiniti u ovom trenutku, kad je Sabor raspušten. Ja kao potpredsjednik sada zapravo vodim poslove.

Kakvo je stanje u veleposlaničkim krugovima i zašto Hrvatska nema veleposlanika u Rusiji?

Imenovanja veleposlanika ovise o dogovoru Vlade i predsjednika, odnosno predsjednice Republike Hrvatske, ako nema dogovora, ne može se imenovati osoba. Imali smo nekoliko prijedloga, kao bivša vlada za imenovanje veleposlanika u Moskvi, predsjednica ih nije prihvatila. I ona je imala svoje prijedloge, koje mi nismo prihvatili, tako da je to bila jedna pat pozicija, koja se nije riješila.

Dok govorimo o diplomatskom stanju, otvara se i nekoliko problema koji bi mogli biti dio predizborne kampanje, jedno od njih je pitanje razgraničenja. Zašto je sud donio odluku da se arbitraža nastavi?

To je meni potpuno nejasno. Sud je tamo bio da odluči o graničnoj crti na moru, a ne da odluči u kojoj je mjeri taj postupak koji je Slovenija napravila, ugrozio cijeli sudski postupak. Spisi suda, na temelju kojih se odlučivalo na sudu, pokazali su da je postupak do te mjere kontaminiran, da su dokazi sumnjivo unošeni i dodavani u spise, da se on ne može normalno nastaviti. Nakon toga mi smo Slovencima javili da izlazimo iz arbitraže. Obavijestili smo i glavnog tajnika UN-a. Morat ćemo sa Slovencima naći novi način, koji neće biti kontaminiran.

Bi li to stvorilo kakav međunarodni sukob?

Arbitraža može nastaviti postupak, može donijeti neku odluku. Mi ju smatramo neobvezujućom odlukom za Republiku Hrvatsku, jer smo se izuzeli iz postupka i ne dotiče nas se. Hrvatska je iz postupka izašla, bilo koja odluka iz toga suda za nas nije mjerodavna. Naći ćemo sa Slovenijom način kako to riješiti.

Hoće li se to otvarati pred tijelima Europske unije ili nekim međunarodnim sudom?

Sigurno bi neki drugi međunarodni sud, koji je vodio postupke razgraničenja na moru, mogao voditi taj postupak. Ovo nije multilateralna stvar, nego bilateralna isključivo između Slovenije i Hrvatske. Ovo je bila jako loša odluka. Arbitražni sud je rekao da je Slovenija povrijedila postupak, ali se postupak nastavlja dalje. Sve je to zapravo sumnjivo. To nije nešto kako zamišljamo međunarodno sudovanje, kako zamišljamo fer i korektnu odluku.

Što se događa na graničnom prijelazu Batina?

Ja tih informacija nemam, nisam vidio ni u međunarodnim medijima. Ovo je više neki postupak ove nesigurne Vlade. Ja tu ne vidim ništa novoga, ako su se neke izbjeglice skupile u Srbiji, onda se to rješava na individualan način. Ne govorimo o masovnom priljevu, jer ga nema. Nas su u prošloj Vladi kritizirali da nemamo jasan plan za rješavanje krize, međutim, oni su bili vrlo jasni. Danas ne znamo što je plan i što su prioriteti. Dolazi do lutanja u kojima se ljudi počinju gubiti i šalju krivu poruku i susjedima i EU.

Jeste li dobili informacije o čemu je bilo riječi?

Ja nisam dobio nikakvu informaciju, sve što imam je ono što sam pročitao u medijima. Hrvatska je bila veliki korisnik, između EU i Turske koji su zaustavili priljev izbjeglica. Znamo da se najveći val događao na granici Grčke i Makedonije. Sad kad nema tog vala vidim samo jednu pogrešnu vanjsku politiku, ne znam što je to bilo potrebno. Da Hrvatska nema vanjsku politiku, uvjerio sam se nekoliko puta kad sam tražio da ministar Miro Kovač prezentira vanjskopolitičke prioritete, nisam ih dobio. Promijenio se samo vrh ministarstva, koji nema jasno definiranu državnu politiku. Ministar je obišao masu europskih i susjednih država, rekao da je relaksirao odnose. Čini mi se da je on sam sebe relaksirao na tim turističkim putovanjima.

Izglasan je Brexit, koliko će to utjecati na Hrvatsku? Kako vidite ove tri godine hrvatskog članstva u EU?

Kad govorimo je li Hrvatska iskoristila članstvo u EU, treba se provjeriti kako nam je bilo. Mislim da je bolje sad kad smo u EU. Bili smo i ranije naslonjeni i vezani za Uniju, bilo gospodarstveno, ekonomski ili društveno. Izvoz nam je porastao otkako smo u EU, povukli smo i novac iz fondova Europske unije. Nekorektno je što ministar Tolušić kaže da su uspjesi Vlade zbog povlačenja sredstava iz fondova Europske unije. Projektni ciklusi traju godinu i pol do dvije. SDP-ova vlada je radila dobar posao i to sada dolazi na naplatu, pogrešno je da Tolušić to sebi pripisuje kao zaslugu. Ono što je Tolušić radio, to će za godinu i pol – dvije doći na naplatu.

Kako vidite smjer eurozone, o kojemu se priča? Treba li Hrvatska biti u eurozoni?

Moja bi preferenca bila da se dodatno osvijestimo unutar EU. Više Europe je bolje za mene nego manje Europe. Ja nisam financijski stručnjak, pa ne mogu procijeniti kad bi Hrvatska mogla ući u eurozonu, to će naš guverner reći, ali mislim da je u konačnici to dobra ideja.

Dolaze prijevremeni parlamentarni izbori, kako se SDP priprema za njih?

Još se bruse pregovori, ali do održavanja sastanaka stranačkih tijela ne možemo ništa reći. Mora se složiti sveobuhvatna taktika, kako pristupiti građanima, jer će oni glasati za one koji će promijeniti stanje u kojem smo se našli. Rezultati koje smo ostvarili kao vlada, mislimo da će biti dovoljan argument da građani shvate da tim putem treba ići dalje i da nam daju novi mandat.

Hoće li SDP imati problema s mogućim budućim predsjednikom HDZ-a Andrejem Plenkovićem i njegovom retorikom?

Mislim da Hrvatskoj treba jedan kvalitetan demokršćanski HDZ, to je zasigurno. Plenković i njegov svjetonazor blizak je našem, ali mislim da ćemo se dobro uklopiti u stranačkoj utrci. Ipak, jedna mi je stvar malo čudna. Jučer je rekao da nema govora o velikoj koaliciji, to je i stav SDP-a, ali je onda kasnije rekao da je otvoren za razgovore sa svima koji imaju slične svjetonazore kao i on. A mi dobro znamo kakvi su njegovi svjetonazori  i da su bliski našima.

Može li SDP na kraju imati ozbiljan problem s kim koalirati, s obzirom na to da je HDZ oko sebe okupio veliki broj stranaka?

HDZ će sigurno pokušati ići putem Mosta i Bandića, jer smo to imali do sada. Na kraju se vlada raspala. Promjena na vrhu stranke ne znači da će cijela struktura biti promijenjena. On će biti u problemu s okorjelom okoštalom strukturom HDZ-a.

Što kažete na cilj Petrova da smijeni Mlanovića?

Ja mislim da bi bolje bilo Petrovu da se bavi Mostom i svojim biračima. Kad dobivate udarce ne možete biti imuni, to je vrlo nekorektno i pokušaji da se bavi stanjem u drugim strankama potpuno je neprimjeren, balkanski način funkcioniranja, koji se ne uklapa u europske standarde kojima težimo. Mi smo okončali recesiju, to je ono što obilježava SDP. U demokratskom smislu nismo imali ovakvu situaciju kakva je danas. SDP nudi daljnji razvoj demokratskih vrijednosti, daljnji razvoj gospodarstva i mislim da su to najbolje mjerodavnice SDP-a, koje nitko nema u Hrvatskoj. Ukoliko dobijemo novo povjerenje građana, možemo očekivati daljnji porast demokratizacije u društvu. Nismo nikad prezali da zaštitimo demokratske interese. Uvijek smo osiguravali mir stabilnost u ovoj zemlji.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.