Mesić protiv Plenkovića, Petrova i Oreškovića u Zagrebu

Vijesti 14. srp 201608:41 > 08:46
N1

Gost Novog dana bio je Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a.

Je li u ovom trenu istina da bivši predsjednik Stjepan Mesić ulazi u Narodnu koaliciju na prijedlog HSU-a?

To će samo on potvrditi, ali ne postoji nijedna prepreka da on bude negdje oko 10. mjesta u prvoj izbornoj jedinici Narodne koalicije.

Potvrdili ste da ste jučer sa svima u Narodnoj koaliciji obavili razgovore vezane uz dolazak Mesića u koaliciju?

Da, i svi su rekli da nemaju problem s tim, nego im je drago ako Mesić može pomoći našoj Narodnoj koaliciji.

Računate na preferencijalne glasove?

Da, i on je sam tako želio i tako smo otpočetka razgovarali. On se ne želi nametati u političke kvote, želi na neki način testirati svoju političku vrijednost, koju bez sumnje uvijek ima, ali ona se uvijek testira na izborima. Možda do svega ne bi ni došlo, da ova Vlada na odlasku nije naljutila Mesića atakom na njega i njegov ured.

Kako je došlo do suradnje?

Mi već neko vrijeme komuniciramo, redovito se sastajemo dvaput mjesečno. Na jednom takvom razgovoru prošli tjedan, on je izjavio da bi vrlo rado pomogao, ako to ima smisla, našoj Narodnoj koaliciji, da uspijemo na parlamentarnim izborima. Mi smo rekli da imamo u prvoj izbornoj jedinici 10. mjesto, i da se možemo dogovoriti da na tom mjestu bude nestranački kandidat. Sad samo ovisi o njemu i njegovoj odlučnosti, drugih prepreka nema.

Što očekujete u Zagrebu? Mogao bi se Mesić naći nasuprot čelnim ljudima velikih stranaka…

Neće biti nasuprot Milanoviću i Vesni Pusić, jer smo zajedno, ali drugima, Oreškoviću, Petrovu, Plenkoviću, hoće. Ta će kampanja dobiti na atraktivnosti i ležernosti, jer je Mesić poznat po tome što je ležeran u artikuliranju političkih stavova. Ne vodi politiku da ostavlja ljude u grču, nikoga ne ostavlja ravnodušnim, neki ga obožavaju, drugi ne mogu smisliti.

Reagirao je posebnim priopćenjem u Srbu, a s druge strane, ni SDP ni HNS nisu reagirali…

To su marginalne stvari. To su naši apsurdi. Nisam siguran da je svaki put dobro da se digne takva galama oko nečega što i sami mještani Srba ignoriraju i ne prave od toga dramu. Otvoreno pismo je jedna priča, a u normalnoj komunikaciji ih ne smatraju važnom. Pitanje je je li uvijek dobro dignuti veliku galamu. One nisu dobre kao pojavni oblici, ali s njima se borimo na drugi način, u okviru zakona.

Bi li se nova vlada, posebno lijeva vlada, mogla ponovno naći u situaciji poput one sa šatorom u Savskoj?

Naknadna pamet mora biti kvalitetnija od prethodne, mislim da je to nemoguće i da bi se drugačije reagiralo. U skladu sa zakonom. Ovdje se toleriralo nešto što je mimo zakona.

Je li sada riješen problem između SDP-a i HNS-a oko slaganja lista?

Ja sam se sinoć čuo s Vrdoljakom, s Milanovićem nisam stigao, ali čim je jedan potvrdio da su se dogovorili, znači da je sve u redu i da se ide na potpisivanje koalicijskog sporazuma u subotu.

Hoće li taj sporazum odrediti i resore koji će pripasti pojedinoj stranci, primjerice?

To je sporazum kojim se, na neki način, uokviruje odlazak na parlamentarne izbore, ne možemo se dogovarati oko resora prije izbora. Kad nam građani daju povjerenje, onda se dogovaramo oko pojedinih resora, ministarstava i ostaloga.

Ne bi li bilo dobro da građani već znaju kome će biti ponuđena važna ministarstva?

Naravno, ali mandatar si mora ostaviti slobodu promijeniti neke stvari, sukladno rezultatu na izborima, kao i mišljenju građana. Pitanje je koji će resor biti važan u sljedećoj godini ili sljedeće 4 godine mandata.

Hoće li HSU ovaj puta ići u izvršnu vlast?

Ukoliko premijer to želi, mi možemo preuzeti jedan resor i ministarstvo. Ako stranka dobije poziciju da preuzme jedan resor, mi ćemo znati na to odgovoriti. Prirodan bi izbor bio Ministarstva rada i mirovinskog sustava, ali čak i socijala ili zdravstvo, što tangira umirovljenike u velikom broju slučajeva.

Vidjeli ste istraživanje koje pokazuje mišljenje građana. Razlika nije velika između Milanovića i Plenkovića, je li to čvrsti trend?

Po mojim iskustvima, veoma je kratko vrijeme da se stvari bitno mijenjaju. Trend je bitno čvrst. Morali bi se dogoditi tektonski poremećaji da se trendovi promijene. Imamo poznanicu i nepoznanicu, koja nastoji pridobiti simpatije građana.

Javnost u Milanoviću vidi i loših karakteristika, hoće li se on mijenjati?

Nije moje da o tome sudim, ali svaki se čovjek mijenja, pa i Zoran Milanović. Svaka ogrebotina u našem životu nam donosi neke promjene, sitnije ili veće. To treba vidjeti, ali ne može se čovjek apsolutno ne mijenjati, a biti na takvoj poziciji.

Je li teško surađivati s njim?

Nije lako sa Zoranom Milanovićem, ali nije ni nemoguće. Treba biti uporan i artikulirati svoj stav. Ne treba stati na prvu loptu, iako se ponekad čini kao Sizifov posao, ali treba to tako raditi.

Koja je poruka Narodne koalicije?

Generalno bolji život sukladno trendovima i rastu gospodarstva i prognozama. Mi u prethodnom mandatu nismo istrčavali ispred mogućnosti u tom mandatu. Imamo velike utege, ali vjerujem da tu ima manevarskog prostora, ali u svakom slučaju, jedna od naših tema je i  dostupnost zdravstvene zaštite na sve.

Bi li za vas bilo prihvatljivo da nova vlada donese odluku o poskupljenju osnovnoga zdravstvenog osiguranja?

Jedini koji dodatno plaćaju osiguranje su umirovljenici, koji imaju mirovinu veću od 5400 kuna. To je jedina skupina građana koja se dvostruko oporezuje. Nama je neprihvatljivo da do poskupljenja dođe. Mi smo prikupili 98.000 potpisa peticije. Imamo suglasnost s SDP-om da se to neće mijenjati.

Je li realno očekivati promjene u mirovinskom sustavu?

Ima se što uređivati, ima stvari koje su dobre, ali i koje se trebaju mijenjati. Treba drugačije urediti obiteljske mirovine, po uzoru na zapadnu Europu, da nakon smrti jednog bračnog duga, drugi nema pravo samo uzeti 70 posto mirovine preminulog ili svoju mirovinu, nego da prima svoju mirovinu i dio mirovine bračnog druga, jasno treba vidjeti i druge parametre, uzrok smrti, godine, staž… Ali to je cijeli sustav koji treba razviti, treba stvoriti pretpostavke u sustavu i proračunu, ali nije svejedno jesu li dva bračna duga imala 80 godina staža, pa 20 godina imali mirovinu. onda se taj sustav gubi. Želimo da se ženama na porodiljnom dopusti pravednije obračunavanje naknade. Malim potezima treba popravljati sustav.

Je li realno povećanje mirovina?

To ide u skladu s formulom ugrađenom u Zakon o mirovinskom osiguranju. Mi bismo u slučaju promjena tražili podebljanje trećeg stupa, ukoliko se ostvari rast BDP-a. Iznad tri posto njegova rasta ima šanse da se traži povećanje mirovina.

Kakva su očekivanja na razini narodne koalicije kad je riječ o 2017. godini, posebice oko gospodarstva?

Rast BDP-a oko 2,5 posto bio bi zadovoljavajući. Nitko ne zna što nas može zadesiti u europskim i svjetskim trendovima. Treba pratiti trendove, ali i osloniti se na ono što mi možemo ponuditi našim građanima, da ne uvozimo silnu robu. Ima sigurno prostora, ali i da vidimo u čemu možemo biti konkurentni drugima. Imamo puno mladih ljudi, ali nekako smo ljubomorni na uspjehe naših sugrađana i to su naše bolesti koje moramo prevladati, ako želimo napredak u društvu.

Hoće li po vama ulazak HSS-a u Narodnu koaliciju donijeti benefit, odnosno, hoće li koalicija s njima postići bolje rezultate?

Temeljni razlog zašto se ide u koalicije jest da se postigne bolji rezultat. HSS bi trebao u tome pomoći i možemo s time računati. 65 mandata bilo bi mjera za zadovoljstvo na izborima.

Most je krenuo u kampanju uglavnom napadom na SDP i HSS optužujući ih za trgovačku koaliciju. Može li savez Mosta, HDZ-a i Milana Bandića njima donijeti većinu na izborima?

O tome će odlučiti građani. Ja gledam, slušam i promatram tu političku situaciju. Naši građani svašta popiju, ali ja bih ima savjetovao da prate što tko govori. Očito je da se pokušava loviti u mutnom i igrati na svijest građana svojom verzijom istine. Glavno da struja ide u dobrom smjeru.

Kako će se HSU financirati u ovoj kampanji i koliki je budžet za kampanju?

Mi imamo zajednički budžet u koaliciji. Bit će slično kao zadnji put, odnosno po broju osvojenih mandata je trošak kampanje. Najavljuje se jedna vrlo skromna kampanja. HSU će se i dalje financirati iz proračuna, imamo donacije na razini do par tisuća ili desetaka tisuća kuna na godišnjoj razini. Mi nismo previše interesantni da bi netko investirao u nas, doniraju nas iz solidarnosti, a ne zato da bismo im mi na neki način mogli nešto učiniti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.