Kronologija Glavaševih slučajeva

Vijesti 28. srp 201618:06 > 18:08
N1

Branimir Glavaš, kojem je Vrhovni sud u četvrtak ukinuo nepravomoćnu osuđujuću presudu u slučajevima "garaža" i "selotejp", na meti tijela kaznenog progona našao se još krajem 2005. kada ga je policija pozvala na obavijesni razgovor, a istraga protiv njega zbog ratnog zločina nad civilima u Osijeku 1991. pokrenuta je u lipnju 2006.

Istražni zatvor određen mu je u listopadu 2006. iz trećeg pokušaja Državnog odvjetništva, čija su dva ranija zahtjeva odbijena.

No, Glavaš je ubrzo počeo štrajkati glađu, tvrdeći da je u slučaju “selotejp” žrtva monitiranog političkog procesa pa je završio u zatvorskoj bolnici, a nakon 37. dana štrajka zbog pogoršanog zdravstvenog stanja sud mu je ukinuo pritvor i prekinuo istragu.

Nakon što je protiv njega ponovno pokrenuta istraga sud u Osijeku mu je u travnju 2007. odredio pritvor, kada je pritvor produljen ostalim osumnjičenicima za ratni zločin u Osijeku 1991.

Protiv Glavaša je potom u Osijeku podignuta i optužnica za tzv. slučaj selotejp, odnosno ubojstva deset civila na obali Drave 1991., dok je zagrebačko tužiteljstvo njega i šestoricu optužilo u tzv. slučaju garaža.

Kad mu je u Zagrebu za oba slučaja počelo suđenje ustvrdio je da nije kriv.

Iznoseći svoju obranu u slučajevima “garaža” i “selotejp” rekao da je “bog i batina” u ratnom Osijeku bio regionalni krizni stožer na čelu s Vladimirom Šeksom, bez čijeg se znanja, kaže, ništa nije moglo dogoditi.

Glavaš je više puta neuspješno ulagao žalbe na pritvor, no ponovno je pušten da se brani sa slobode nakon što je u siječnju 2008. konstituiranjem Hrvatskog sabora stekao novi zastupnički imunitet.

Sabor je odlučio ne odobriti skidanje imuniteta Glavašu za pritvaranje, čime mu je omogućio obranu sa slobode, a imunitet mu je skinut za nastavak kaznenog postupka.

U svibnju 2009. nepravomoćno je osuđen na zatvorsku kaznu od 10 godina zbog ratnih zločina protiv srpskih civila u Osijeku 1991. a petero njegovih suoptuženika kažnjeno je kaznama od pet do osam godina.

No, on se nije pojavio na objavi presude već je preko svojih stranačkih kolega novinarima dostavio video poruku u kojoj tvrdi da je po nalogu Ive Sanadera bez razloga dva puta uhićen te da mu treći put to zadovoljstvo neće priuštiti.

Glavaš je na dan izricanja presude pobjegao u BiH, što ga je zbog dvojnog državljanstva štitilo od izručenja Hrvatskoj. No, zahvaljujući međudržavnom sporazumu između Hrvatske i BiH u toj zemlji odslužuje kaznu.

Vrhovni sud je u srpnju 2010. potvrdio da je Glavaš kriv za ratni zločin počinjen protiv civilnog stanovništva u Osijeku 1991., ali i preinačio prvostupanjsku presudu zagrebačkog Županijskog suda te mu jedinstvenu zatvorsku kaznu smanjio s deset na osam godina.

Glavaš je potom objavio da će za 100.000 kuna, hrvatskom iseljeniku iz Australije prodati svoja ratna i poratna odličja.

U veljači 2013. osječki poduzetnik Drago Tadić nepravomoćno je osuđen na dvije godina zatvora zbog pokušaja podmićivanja neimenovanih sudaca Vrhovnog suda s namjerom da se Glavašu izmjeni osuđujuća presuda. Slučaj se ‘otvorio’ kada je predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin tadašnjem glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću prijavio da se Tadić raspituje o slučaju Glavaš. Nedjelo je prije Tadićeve presude, prilikom nagodbe s tužiteljstvom, priznala njegova supruga, ali i HDSSB-ov zastupnik Ivan Drmić te još dvoje optuženika.

U siječnju 2015. Ustavni sud u ponedjeljak ukinuo pravomoćnu osuđujuću presudu u slučajevima “garaža” i “selotejp” temeljem koje je služio zatvorsku kaznu u Mostaru s koje je pušten na privremeni otpust.

Na snazi je tako ostala danas ukinuta presuda zagrebačkog Županijskog suda kojom je zbog ratnog zločina u Osijeku nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora pa je Glavaš nakon povratka u Hrvatsku vraćen u istražni zatvor novom odlukom Vrhovnog suda koju je potom ponovno djelomično ukinuo Ustavni sud.

Nakon 26 dana Remetinca i zatvorske bolnice, gdje je bio zbog štrajka glađu, na slobodu ga je 31. ožujka 2015. pustilo izvanraspravno vijeće Županijskog suda koje je pojasnilo da se vodilo ranijim stavovima Ustavnog suda, ali i činjenicom da bi, u slučaju da je Glavaš ostao na izdržavanju kazne u Mostaru, još 18. ožujka prošle godine bio pušten na uvjetni otpust.

Prije odluke Ustavnog suda Glavaš je u BiH ‘odradio’ tri petine zatvorske kazne čime je stekao pravo na izvanzatvorske pogodnosti koje je nedavno počeo i koristiti.

Glavaš je bivši saborski zastupnik u više saziva i bivši general bojnik HV-a kojem je nakon pravomoćne presude 2010. presude oduzet čin. Jedan je od osnivača HDZ-a iz kojeg ga je 2005. izbacio bivši premijer Ivo Sanader nakon čega je osnovao HDSSB.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.