Gost u 'Točki na tjedan' kod Nataše Božić bio je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković.

SDP je objavio skice svog programa, nude više od 100 tisuća novih radnih mjesta, 7,5 milijardi ulaganja i niže poreze, što nudi HDZ?

“SDP ponavlja priču od prije godinu dana, sa sličnim programskim idejama i sličnim ljudima na listama, a znamo da je 8. studenog SDP s tim izgubio izbore. Što se tiče HDZ-a, predstavio sam program ‘HDZ – središnja snaga razvoja Hrvatske’, koji je povratak vjerodostojnosti HDZ-u, povratak povjerenja birača. Stavio sam četiri ključne teme na fokus našeg djelovanja. Prvi je da HDZ u Hrvatskoj generira političku stabilnost, drugi aspekt je pravna sigurnost, što je, smatram, izuzetno bitno. Puno smo učinili na transformaciji našeg pravosudnog sustava, ali treba biti još učinkovitiji i neovisniji, da se svi postupci mogu brže rješavati. Treći aspekt, a koji je i najvažniji, je kvalitetan okvir za gospodarski rast i razvoj, a tu ćemo akcent staviti na poreznu reformu.

 Mogu odmah reći da naši stručnjaci rade na smanjenju stope PDV-a. Već u prvoj godini mandata spustili bi ga za jedan postotni bod, a do kraja mandata čak na 23 posto. Idemo za tim da se smanji i porez na dobit, on sada iznosi 20 posto, a išli bi na to da bude 18 posto, a za poljoprivrednike, obrtnike, mikro i male poduzetnike 12 posto. Na taj bi način rasteretili sve one koji privređuju. Radimo i na tome da se smanji i porez na dohodak, a još ćemo vidjeti koje će stope biti najprimjerenije.

Osim o gospodarskom programu, ja želim voditi računa i o provedbi kršćanskog modela solidarnosti, jer mi samo stranka koja je čvrsto ukorijenjena u Europsku pučku stranku, koja baštini demokršćanska načela. Uz valorizaciju rada,  želimo za najranjivije skupine u društvu provoditi kršćansko načelo solidarnosti.”

Ima li država novca za sve to? Znamo da je država u proceduri prekomjernog deficita, a što znači da mora smanjivati svoje troškove.

“Naš glavni pristup je fokus na gospodarski rast, a cilj je da do kraja mandata buduće vlade stopa rasta bude pet posto. Radimo na tome da se smanji javni dug. Želimo gospodarski rast kroz pametnu fiskalnu konsolidaciju i aktivaciju pasivne državne imovine. Takve imovine Hrvatska ima puno.”

Ima li prostora za veliku koaliciju? Vidjeli smo na ovoj koaliciji da suradnja jedne male stranke i velike može biti vrlo nestabilna. Je li Vas ovo iskustvo s Mostom nešto naučilo?

“Cilj HDZ je, kao prvo pobijediti na izborima. Računamo na više mandata nego što smo dobili prošli put, a nakon toga ćemo tražiti partnerstva s drugim strankama i zastupnicima, s kojima ćemo naći i svjetonazorsku i programsku podudarnost.”

Je li Most taj glavni partner na koji računate?

“Što se mene tiče, mislim da je Most potencijalni partner. U više navrata sam rekao da sam spreman za suradnju s njima, ne osjećam neke nesporazume i nerazumijevanja, već mislim da ima više onog što bi nas u budućnosti moglo spojiti nego razdvojiti, ali, naravno, na vrlo jasnim načelima i temeljima. Mislim da je ovaj eksperiment kojeg smo imali godinu dana pokazao i neke nedostatke i manjkavosti. U bilo kojoj demokraciji, kad se postigne postizborna suradnja, onaj partner koji je najsnažniji treba imati svoga čelnika kao predsejdnika vlade. To je demokratski standard i u drugim zemljama.”

Postoji li šansa da Vi pristanete i na ucjenu Mosta, ako oni budu slabiji na izborima, da im HDZ prepusti mjesto premijera?

“HDZ na to neće nikada pristati. Cijenim premijera Oreškovića, mislim da je on došao pomoći HR u jednom delikatnom trenutku, ali ne vidim razlog zašto Most, ili bilo koja druga stranka ne bi pristala da premijer bude iz redova najsnažnije stranke. Mi ćemo biti najjača stranka nakon izbora i očekujem da se takav standard poštuje. Ne prihvaćam nikakve ucjene, bilo da je riječ o privatnom životu ili politici, tu još manje. Važno je da se to zna od samog početka.”

Je li bila greška i Milanovića i Karamarka što su nakon prošlih izbora na neki način pristali na ucjenu slabijeg partnera, odbijajući mogućnost međusobne suradnje?

“To ne bih komentirao. Moj fokus je na odgovornosti prema našim članovima i građanima. Učinit ću sve da HDZ u ovaj novi izborni ciklus ide spreman, da ide s kvalitetnim programom i ljudima koji su dosljedni, dokazani i provjereni, koji će biti u stanju provoditi program i povratiti povjerenje birača”.

Zanimljivo je kako o Vama govori glavni konkurent Zoran Milanović. Pun je hvale, imponira li Vam ti Vam to?

“Za to sam da politički diskurs dignemo na razinu sadržaja. Moramo voditi politiku i dijalog koji su ključni za hrvatske birače, spreman sam za dijalog sa svim partnerima. Mi se znamo dugi niz godina, obojica smo počeli u Ministarstvu vanjskih poslova.

Hoće li se ovaj put izbjeći kampanja koja se vodi po načelu “mi ili oni”. U prošloj se lijevu koaliciju nazivalo nenarodnom vladom. Mislite li vi da je Milanovićeva vlada bila nenarodna?

“Za mene SDP nije nenarodna vlada, oni su hrvatska politička opcija koja zagovara svoje stavove i ja ću se sučeliti programima i argumentima. U ovom trenutku smatram da velika koalicija nije na dnevnom redu, a ono što je na dnevnom redu je borba za potporu birača, a ja sam uvjeren da ćemo mi dobiti većinsku potporu.”

Zašto ste se odrekli nekih partnera, prije svega mislim na HSP AS?

” HDZ doživljavam kao najsnažniju opciju od 1990. HDZ je predvodio sve bitne zadaće od neovisnosti i obrane od velikosrpskog Miloševićevog režima, promjene ravnoteže snaga u BiH, izgradnje institucija do pristupanja Europskoj uniji i NATO-u. Sada u 2016. imamo nove izazove, koji su prije svega kvalitetno korištenje takvog međunarodnog položaja te fokus na gospodarska i socijalna pitanja. Ovi izbori su prilika da HDZ s novim predsjednikom pokaže jednu hrabrost i pristup izborima na vrlo transparentan način. ‘Stara’ Domoljubna koalicija je prestala postojati kad je vodstvo HSS-a trgovinom foteljama odlučilo otići u lijevu koaliciju.”

Je li to veliki udarac za HDZ?

“Iskreno, meni je žao, zato što je HSS jedina sestrinska stranka s HDZ-om. Mi sjedimo u istom klubu u Bruxellesu i volio bih da smo ostali zajedno, ali procjena gospodina Beljaka i vodstva te stranke je bila drugačija. U ovom trenutku smo procijenili da je na izbore najbolje ići samostalno, na to je dobro reagiralo članstvo i upravljačke strukture stranke. No, to ne znači da mi nećemo surađivati nakon izbora s drugima, ali sad idemo vidjeti može li s ovakvim programom i ljudima HDZ dobiti potporu.”

Može li takva odluka biti taktička pogreška, u slučaju da se glasovi desnice raspu?

“Mislim da ne. HDZ je stranka desnog centra, to je naš profil, mi ćemo izaći sa svojim programom, a ako nakon izbora s onima koji prijeđu izborni prag budemo mogli naći zajednički jezik, mi smo otvoreni za suradnju. To što nismo u nekoj predizbornoj koaliciji ne znači da su vrta dijaloga zatvorena.”

Je li to način da se odmaknete od jednog lica HDZ-a koji je bio jak za vrijeme vladavine Tomislava Karamarka, kada su se za stranku vezali i neki ekstremno desni elementi? Je li to pokušaj da se HDZ vrati prema centru?

“Moj angažman u HDZ-u je dugoročan, profilacijski i transformativan. Želim da HDZ u budućnosti bude stranka koja u identitetskom smislu nema nikakvih dilema. Želim da budemo stranka, kad nas gledaju drugi partneri, da točno znaju na čemu stoje. Želimo biti faktor stabilnosti na hrvatskoj političkoj sceni, s kojoj će drugi partneri tražiti suradnju. Suradnja kakva je postojala u Domoljubnoj koaliciji je u mnogim aspektima bila korektna, sada je došlo novo vrijeme, želim da HDZ bude dovoljno snažan i da na izbore ide samostalno, a nakon toga ćemo razgovarati s partnerima.”

Za vrijeme Tomislava Karamarka HDZ se pomaknuo značajno prema desnici od centra. Želite li ga vratiti u centar?

“Ne u centar, ali čvrsto u desni centar. U centru mislim da postoje neke druge političke opcije. Oko toga nemam nikakve dileme, i kad sam se učlanjivao u HDZ doživljavao sam je kao stranku desnog centra. To će biti profil HDZ-a, a to sam već predstavio županijskim organizacijama”.

Kako se u to lice HDZ-a uklapa Zlatko Hasanbegović?

“Savjetovao bih svima koji o gospodinu Hasanbegoviću imaju određene rezerve da pročitaju njegov intervju u Le Mondu od prije dva mjeseca, koji nažalost nije dobio odjeka u hrvatskim i regionalnim medijima, ali mislim da je on tamo jako dobro obrazložio svoje stavove. On je član Predsjedništva HDZ-a, ministar kulture, on će imati svoje mjesto i u HDZ-u, pa i u ovom izbornom ciklusu, a što će biti nakon toga, takvih jamstava nema nitko pa ni on.”

Gdje je nestao Milijan Brkić?

“Milijan Brkić je zamjenik predsjednika stranke. Bio je na svim ključnim sastancima koje sam ja organizirao ovih prvih 10-ak dana svog mandata. Mislim da ima bitnu ulogu u stranci, dobio je mandat na Općem izbornom saboru HDZ-a. On će sigurno biti važan u našem redovitom radu, ali i na izborima.”

Hoće li Brkić nositi neku od lista, priča se o listi za dijasporu?

“On i ja o tome uopće nismo razgovarali, a ne zna ni nitko drugi tko će biti nositelj lista jer smo u fazi prikupljanja prijedloga. Kada dobijemo sugestije i prijedloge, imat ćemo raspravu. Želim da te liste budu kvalitetan spoj iskustva, mladosti i onih koji mogu doprinijeti na ovim izborima.”

Kontroverze koje se vežu za Brkića, o netransparentnosti financiranja stranke do plagijata diplome, ne smataju da bude visoko na izbornoj listi?

“Što se tiče financiranja stranke, za to ja odgovaram od 17. srpnja i sada tražimo kako financirati stranku po tri načela koja sam ranije istaknuo. Želim da se sve odluke donose na tijelima stranke, i tako će biti. Što se tiče financiranja, ono će biti zakonito, odluke će biti transparentne na tijelima. Jako ću paziti od koje ćemo banke uzimati kredite i kako ćemo prikupljati sredstva, kako će se plaćati članarine i prikupljati donacije. U ovom trenutku gledamo sve što je bilo u financijskom poslovanju stranke. Vodite računa da je poslovanje prošla i državna revizija koja je dala ocjene, a također i DIP. Moram se oslanjati na mišljenje institucija koje su zadužene za to. O nositeljima lista ćemo razgovarati kada dođe vrijeme za to.”

Hoće li biti “čišćenja” HDZ-a? Svaki novi predsjednik HDZ-a se rješava ljudi bivšeg predsjednika. Trebaju li Karamarkovi ljudi strahovati?

“Imali smo Opći izborni sabor HDZ-a 28. svibnja, ti ljudi su dobili mandat naših delegata. Očekujem da sve članice i članovi, osobito ključna tijela stranke, poštuju moj izravno dobiveni mandat 17. srpnja, tako ću i ja poštovati mandat onih kolega koji su izabrani u vodstvo stranke. Po izboru mojih suradnika vidjeli ste da su to ljudi koje dobro poznajem, u kojem imam povjerenje i koji će mi pomoći provoditi politiku u stranci za koju smatram da je u ovom trenutku bitna. Sve što smo do sada dogovarali u stranci, prihvaćeno je i od onih za koje vi kažete da su nečiji ljudi. Mislim da su oni članovi HDZ-a i da znaju što su sada prioriteti za HDZ i Hrvatsku.”

Zašto na listi, primjerice, ne može biti Karamarko, a može Kalmeta?

“Još nismo razgovarali o Karamarku, a nismo dobili niti prijedloge koji se odnose na Kalmetu. Sve ću sagledati. Kalmeta je predsjednik naše županijske organizacije u Zadarskoj županiji. To je deveta izborna jedinica, ujedno najsnažnija uz petu izbornu jedinicu u smislu rezultata za HDZ-a. Ljudi koji će tamo biti, siguran sam, pridobit će povjerenje birača. Nadam se čak i boljem rezultatu nego je to bilo 8. studenoga.”

Rekli ste da ćete HDZ pomaknuti desnom centru, znači li to da ćete se odmaknuti od pitanja poput pobačaja, homoseksualnih brakova i umjetne oplodnje, koja su jako potencirana suradnjom s Hrastom? Koliko ćete se time baviti?

“Što se tiče svih tih pitanja vrlo smo jasni. Ne bježimo niti od ideoloških tema, i one će biti dio naše aktivnosti. Ali, smatram da je u ovom trenutku bitno da se koncentriramo na ono što je važno, kao što su zapošljavanje mladih, nova radna mjesta i standard.”

Kako gledate na najnovije zaoštravanje odnosa sa Srbijom?

“To bih stavio u kontekst dvije teme: prva je tema njihovog zakona o nadležnosti institucija Srbije za procesuiranje ratnih zločina. Riječ je o hibridnoj nadležnosti gdje je Srbija propisala katalog dijela i statuta suda u Haagu i na taj način sebi dala pravo da pred svojim sudovima i temeljen odluka svog tužiteljstva procesuira, primjerice, hrvatske državljane za kaznena djela počinjena na hrvatskom teritoriju protiv hrvatskih državljana. To nije univerzalna jurisdikcija, ovo je nešto drugo. S aspekta Hrvatske, Srbija i velikosrpski Miloševićev projekt bio je agresivni režim koji je vodio rat na našem teritoriju. Danas smo mi članica NATO-a i EU-a, kako da mi kao članica NATO-a i EU-a dopustimo pravnu nesigurnost naših državljana?

Ranije smo pozvali Srbiju da u duhu dobrosusjedstva i regionalne suradnje revidira pitanje tog zakona u dijalogu s Hrvatskom i Europskom komisijom. Milanovićeva vlada, kad smo mi to lobiranje provodili, a Srbija je lobirala u svim glavnim gradovima članica Unije, tadašnja vlada nije nam pomogla. Istodobno su se definirale mjere za otvaranje poglavlja 23 i ta ista Milanovićeva vlada tada nije poduzela ništa. Sada je HDZ-ova vlada uvrstila čitav niz elemenata u one dokumente koje je usvajala u kontekstu prije otvaranja poglavlja 23 i naznačila da želi riješiti ta pitanja. Poslali smo poruku Srbiji – vaš zakon nama predstavlja problem. Ne želim više vidjeti ni slučajeve Veljka Marića ni Tihomira Purde, a sigurno ni naši prijatelji u BiH ne žele slučajeve poput Jovana Divjaka i Ejupa Ganića. To je jedan bitan element i mi očekujemo da se on riješi, kao i poštivanje prava manjina, pitanja granica, pronalaženje nestalih kao i sve ono što se odnosi na sukcesiju.”

Želim da, kao što pripadnici srpske manjine imaju u Hrvatskoj tri fiksna mjesta u Hrvatskom saboru, a što je jedan visok standard, da bar jedan predstavnik hrvatske manjine ima mjesto, ne dobiveno na listi nekih stranaka, već fiksno mjesto u Narodnoj skupštini Srbije. To je bio i bilateralni aranžman o zaštiti manjina iz 2004. godine.”

Kakao komentirate prosvjedne note Srbije o presudi Stepincu i incidentu u Srbu i tvrdnje da se na neki način rehabilitira ustaški režim?

“Nema govora o bilo kakvoj rehabilitaciji ustaškog režima. Prvo, poništena je presuda, ne od strane vlasti već od strane suda, a mi ih poštujemo. HDZ je pozdravio tu odluku jer smatramo da je taj proces tada i u takvim okolnostima bio apsolutno neprimjeren. Kad je riječ o događanjima u Srbu, HDZ je tu jako jasan: poštujemo hrvatske zakone i ne prihvaćamo bilo kakvu retoriku i incidente koji bi mogli dovesti do destabilizacije stanja u zemlji i zaoštriti odnose između Hrvatske i Srbije.

Tamo je bio i Vaš zastupnik.

“Meni je žao što je zastupnik Glasnović tamo bio, nisam znao da će ići, bio je u osobnom svojstvu. Mislim da to nije bilo korisno njemu, niti uopće dobro.”

Ako budete premijer, hoćete li odlaziti u Bleiburg i Jasenovac?

“Naravno da ću odlaziti i u Jasenovac i u Bleiburg. Mislim da HDZ mora biti jasan oko poštivanja žrtve i patnje hrvatskog naroda, a tom problemu treba pristupiti na način koji je vrlo jasan, nedvosmislen i glede osude totalitarnih režima jer je to jedna civilizacijski na europskoj razini usuglašena stečevina.”

Rekli ste se de proslava u Srbu, ako dobro citiram, koristila kako bi se nabijalo komplekse Hrvatima. Možete li pojasniti, što se konkretno mislili?

“Mi imamo 22. lipnja kao Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj, a 27. srpnja je jedan drugi datum, koji je obilježavao jedan drugi povijesni događaj. U tom kontekstu, ako gledate vrijeme iz bivše Jugoslavije možete pratiti neke događaje, kako je to primjerice bilo 1971. i tko su ljudi koji su tamo dolazili, što su govorili i na koji način su bili tretirani tadašnji legitimni predstavnici hrvatske vlasti. To su te nijanse o kojima sam govorio.”

Prema Vama je li ta proslava kontroverzna?

“Važno je da HDZ i ja poštujemo one blagdane koji su definirani odlukama Hrvatskog sabora.”

Inicijativa mladih traži da se pred Oluju hrvatske vlasti ispričaju onima koji su bili žrtve od strane hrvatskih snaga te da se ispričaju izbjeglicama. Smatrate li da postoji potreba za tim?

“Peti kolovoza je Dan pobjede i Dan hrvatskih branitelja, najveći blagdan moderne hrvatske države i simbol na kojem je utemeljeno sve ovo u čemu uživamo. S najviše poštovanja moramo voditi računa o tom blagdanu kada je Hrvatska vojska tijekom operacije Oluja ušla u Knin. Kada je riječ o žrtvama, bilo na hrvatskoj strani ili onima koje se nastale tijekom operacije Oluja, osobito one za kojima žalimo jer do njih nije trebalo doći, tu smatram da sva hrvatska tijela, uključujući pravosudna, trebaju sve te procese izvesti do kraja.”

Ako budete premijer, ide li kurikularna reforma dalje?

“Obrazovna reforma je jedno od najvažnijih pitanja hrvatske budućnosti. Moramo postići konsenzus, naglasiti ulogu nastavnika, saslušati stavove roditelja. Želim da temeljem kvalitetne kurikularne reforme naši mladi ljudi ostvaruju puno bolje rezultate na PISA testu, jer ako pogledate statistiku proteklih godina, naša znanja niti opće kulture niti prirodnih predmeta nisu na razini kakva su u zemljama Europske unije. Kroz jedan takav proces trebali bi iznjedriti jednu novu generaciju koja će biti u stanju imati široko opće obrazovanje i biti spremna za daljnje specijalizacije. Na kraju treba spojiti formulu koja je ključna za uspješna društva – povezivanje obrazovnog procesa sa stvarnim potrebama tržišta rada, a tu smo u fazi brzomijenjajućih radnih mjesta, kako bi stvarali ljude koji će biti konkurentni ne samo u Hrvatskoj nego i u Europskoj uniji. No, nije realno da ta reforma krene već ove godine, već da se pripremi za iduću školsku godinu.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.