Predsjednik primorsko-goranske Županijske organizacije SDP-a i župan Zlatko Komadina izjavio je u ponedjeljak da ga cijela Hrvatska zove da se kandidira za predsjednika SDP-a i da nikada ne treba reći nikad, ali nije izravno odgovorio hoće li se kandidirati.
Na novinarsko pitanje razmišlja li o kandidaturi za predsjednika SDP-a, i hoće li, ako se ne kandidira, poduprijeti Orsata Miljenića, Komadina je rekao da će „kandidata biti još, da treba dobro promisliti koji kandidati su tu za socijaldemokraciju i koji će joj nešto dati, a ne koji će od stranke nešto uzeti.“ Rekao je da će na tome tragu biti njegova odluka i kako je logično da će njegova podrška ići u pravcu kandidata koji nemaju grijeha.
Novinari su pitali znači li to da se neće kandidirati, a Komadina je odgovorio: „U politici nikad ne reci nikad, jer me, moram otvoreno reći, cijela Hrvatska zove da se kandidiram, ali rekao sam što sam rekao.“
Na upit o raspadanju ekipe Zorana Milanovića i više iskazanih kandidatura, kazao je da je „to malo tužno, ali je tako.“ Smatra kako bi bilo bolje da neki kolege daju ostavku, umjesto što se kandidiraju te da neki imaju grijeh činjenjem, a neki nečinjenjem.
„Mi smo propustili vrijeme promjena da preveniramo rezultat na izborima, jer se pokazalo da je ona stranka koja je prva učinila promjene, HDZ, honorirana od građana na izborima, ali ne dovoljno da bi se vratila na prijašnje grane, da bi imali natpolovičnu većinu kao mi prije“, naveo je. Komadina smatra da su glavne hrvatske stranke neartikuliranjem pravih pitanja stvorile bazu protestnih glasova, koja je lutala od ORAH-a, a sada se, kaže, giba između Mosta i Živog zida.
Na pitanje o unutarstranačkoj kampanji SDP-a, Komadina je cijenio da je zadnja unutarstranačka kampanja uvelike nalikovala lokalnim izborima. Rekao je da je „bio kritičan o tim modelima i predviđao da će se događati podjele stranačkog korpusa, ako se prijeđu rubikoni, a prelazili su se na parlamentarnim izborima u istoj koaliciji, a kamoli za titulu viteza od SDP-a.“ Rekao je da je to tako u svakoj stranci, da će to možda biti u dijelu i ovoga puta, ali da će se smanjiti prijedloge koji će ići na Glavni odbor, da svi odrade sva mjesta u dogovoru s terenom i strankom, da se prezentiraju na jednom mjestu.
Komadina je naglasio da još nije vidio ni jedan program, osim onoga kojega je iznio osobno s kolegama iz saveza za promjene na prošlim unutarstranačkim izborima. „Moje opredjeljenje će ići u pravcu sadržaja, programa, organizacije, kako stvoriti jači SDP, kako dati socijaldemokratske odgovore da bi mogli dobiti veće povjerenje građana, a ne po sistemu ‘sjaši kurta da uzjaši Murta’, da ne promijenimo ništa,“ zaključio je Komadina.
Na redovnoj konferenciji za novinare u županijskoj upravi najavljen je drugi rebalans županijskog proračuna, povećanje proračuna za od oko 17 milijuna kuna, odnosno 2,2, posto. Pročelnik za financije Krešimir Parat rekao je da je izvorni proračun 350 milijuna kuna, konsolidirani proračun 777,9 milijuna kuna, a redovni prihodi su oko 324 milijuna kuna. Povećanje je rezultat povećanja od poreza na dohodak, a na povećanje prihoda utjecalo je i dobivanje novca iz europskog fonda solidarnosti za područja stradala u ledolomu.
Parat je istaknuo da je porez na dohodak najvažniji županijski prihod te je, komentirajući najave zadiranja u taj porez, rekao da se boji da se neće moći posve kompenzirati. Smatra da se porezne izmjene prečeste i da se koriste kao instrument socijalne politike, bez pravog uvida u posljedice.,
Komadina je dodao da bi bilo logično da promjene imaju prijelazno razdoblje, da se događaju na početku godine. „To je cijela priča reformi koje političke opcije provode preko leđa lokalne i regionalne samouprave,“ rekao je i nastavio da će građani imati od toga određene koristi, kroz povećanje neto plaća, kao i država, jer će građani više trošiti. „No, pitanje je do kada ćemo moći smanjivati rashode“, kazao je, dodavši da će se u županiji snaći, ali da bi trebali dugoročno znati koji je njihov izvorni porez.
„Država smanjuje deficit i pojačava socijalnu politiku preko leđa gradova, općina i županija, s time da će lokalna samouprava možda morati posegnuti za prirezom, povećanjem cijena komunalnih usluga, smanjenjem subvencija,“ rekao je Komadina.
