Nakon što je Most u četvrtak pristao na uvjete HDZ-a, danas su se javnosti obratili šefovi stranaka - Andrej Plenković i Božo Petrov. šefovi stranaka - Andrej Plenković i Božo Petrov.
“Nakon izbora 11. rujna vodili vrlo temeljite, angažirane, partnerske, prijateljske razgovore i postigli dogovor o svim pitanjima na dnevnom redu. Počevši od 7 točaka koje je Most naveo prije izbora, potom rada Vlade, na kojem će stručnjaci raditi idućih nekoliko tjedana, i sastava Vlade, u smislu broja portfelja i rotirajućoj koncepciji na čelu Sabora. Dogovorili smo model koji je europsko rješenje, a to je da će prve dvije godine mandata predsjednik biti gospodin Božo Petrov, a druge dvije godine pripast će predstavniku HDZ-a. Ovo ću rješenje predstaviti našim stranačkim tijelima i Nacionalnom vijeću. Ovi kompromisi najbolje odražavaju jasnu volju hrvatskih birača i potvrđuju naše svjetonazorske bliskosti. Htio bih zahvaliti Petrovu i svim njegovim suradnicima koji su s nama radili na postizanju ovoga dogovora koji je kvalitetan i konkretan”, rekao je Plenković.
VEZANE VIJESTI
Nakon Plenkovića, govorio je i Božo Petrov. “Napravljen je dogovor između Mosta i HDZ-a. To je kompromis u kojemu je svima podjednako dobro i podjednako loše. Na temelju pregovora, način na koji su vođeni, možemo vjerovati da će ovo biti jedna stabilna Vlada, koja želi da se dogode promjene u Hrvatskoj i da nećemo stati. Ja bih tu čestitao HDZ-u što su prepoznali 7 jamstava koje smo bili tražili prije izbora, da će se i uvažiti, da će se taj dio i odraditi. To jest mali pomak, ali pokazuje smjer u kojem će ići Vlada. Vjerujem da će se sve ovo što smo dogovorili napraviti i sprovesti. Drago nam je što Most hoće participirati u izvršnoj vlasti, preuzeli smo odgovornost, ali nastavit ćemo onim smjerom koji smo najavili i prije izbora”, rekao je Petrov.
Plenković je rekao da je ideja da Vladu sastave članovi HDZ-a i Mosta. “Dogovorili smo da će Most dobiti potpredsjednika Vlade, koji će biti ministar, i to ministar uprave. Osim toga, Mostu su pripala ministarstva unutarnjih poslova, zaštite okoliša i energetike. Energetika će biti spojena s postojećim Ministarstvom okoliša”, rekao je Plenković.
“Možda ćemo imati i više od 90 potpisa”
Što se tiče broja potpisa, HDZ računa na Mostovih 15. “U tom kontekstu matematike, mislim da ćemo biti oko 90, a možda čak i preko 90 potpisa. Možda još neki pristigne prije sastanka s predsjednicom Republike”, rekao je Plenković.
“Ono što smatramo da je u ovome dogovoru postignuto jest da sve tri najvažnije funkcije ne pripadaju jednoj političkoj stranci, što mislim da je dobro za demokraciju i politički sustav. Htjeli smo da predsjednik Sabora prve dvije godine bude član Mosta, jer želimo graditi povjerenje i biti sigurni da će procesi krenuti onako kako smo dogovorili prije”, rekao je Petrov, a o ostalim imenima će se razgovarati na Nacionalnom vijeću Mosta.
Objasnio je da imenovanje člana Mosta kao predsjednika Sabora ne znači kontrolu. “Nadam se da je to razdoblje završeno. Nadam se da je situacija koja se događala u prošloj Vladi završila. Mi želimo biti oni koji žele da se promjene dogode – samim time što je predsjednik Sabora onaj koji stavlja točke na dnevni red, na kraju je onaj čimbenik koji potiče da se događaju reforme za koje smo se borili u Mostu”, rekao je Petrov, dodavši da bi i Most i HDZ voljeli podnijeti još više odgovornosti. Volja birača je bila kakva je bila. HDZ-u je nakon izbora pripao 61 saborski mandat, Mostu 13. Mislim da smo postigli fer i korektan dogovor, rekao je Petrov.
Aranžman rotirajućeg predsjednika Sabora europsko je rješenje
Plenković smatra da je aranžman rotirajućega predsjednika Sabora dobar. “Nakon izbora 11. rujna, kad je hrvatski narod dao većinsko povjerenje HDZ-u, kad je dio hrvatskog naroda dao povjerenje Mostu, naš izbor kao HDZ-a u smislu odluke s kim ćemo pregovarati u okviru Nacionalnog vijeća konsenzualno je bio Most. Mogu slobodno reći da smo imali alternative, ali prioritet nam je bio Most. To je jedna poruka vjerodostojnosti. S potporom manjinskih zastupnika, što je za mene posebno važno, da upravo takav aranžman bude jamstvo stabilnosti i Vlade i parlamentarne većine. Kad je riječ o predstavniku HDZ-a koji bi za 2 godine trebao biti predsjednik Sabora, načelno smo donijeli odluku, ali treba se strpjeti. Vidjet će se u radu Sabora tko su naši kandidati, imamo ih nekoliko, a dužnost će obavljati časno i učinkovito”, rekao je Plenković.
Dogovor će konkretizirati preciziranjem svih točaka s kojima su krenuli u razgovore, imat će i program Vlade, koji će reflektirati dio programa HDZ-a i Mosta i bit će zajednički nazivnik svih prioriteta. Nisu razgovarali kad će se rotacija dogovoriti. Bit će u načelu povjerenja i suradnje i tu ne vidi nikakvo odvojeno pitanje. Bit će i određenih modifikacija ministarstava, rekao je Plenković, ali o tome će naknadno biti govora.
Koalicija ili suradnja?
Petrov je objasnio hoće li se u slučaju Mosta i HDZ-a raditi o koaliciji ili suradnji. “Za nas je suradnja s HDZ-om nešto što je na kraju svih dogovora dobro. Koalicija za nas znači da pristajemo na apsolutno svaki oblik izvršne vlasti. Ne vidim u ovim razgovorima da se na bilo kakav takav način pokušalo razgovarati od strane HDZ-a i to me veseli. Sama riječ koalicija može biti suradnja, ali kod nas se za taj termin uvriježilo značenje politička trgovina, a za nas je ovo početak kvalitetne suradnje”, rekao je Petrov.
Plenković je prethodno kazao da je Mostu dao »pravičnu, realnu i poštenu ponudu«, a na pitanje je li to ponuda s četiri ministarstva i predsjednikom Sabora na dvije godine, Plenković je odgovorio: “Slična”.
Najspornije u finalnoj fazi pregovora bilo je mjesto predsjednika Sabora, no komprimisno rješenje o trotirajućoj poziciji (dvije godine Most, dvije HDZ), pokazalo se prihvatljivim i Boži Petrovu, koji će obnašati tu funkciju prve dvije godine mandata buduće Vlade.
Most dobiva i mjesto potpredsjednika Vlade, a ime koje se neslužbeno spominje za tu funkciju jest ono Vlahe Orepića.
U Vladinoj kadrovskoj križaljci, nadalje, HDZ će imati 15 ministarstava, a Most četiri. Mostovi ljudi dobit će Ministarstvo unutarnjih poslova (Vlaho Orepić), Ministarstvo pravosuđa (Ante Šprlje), Ministarstvo uprave (Ivan Kovačić ili Dubravka Jurlina Alibegović) te Ministarstvo zaštite okoliša, kojem je pripojena energetika (Slaven Dobrović).
