Ekonomist i kandidat na listi Milana Bandića Ljubo Jurčić gostovao je u Novom danu te razgovarao o perspektivama u energetici.
Kada je riječ o smanjenju proizvodnje nafte nakon odluke OPEC-a, Jurčić ne očekuje da će se to pretjerano odraziti na cijene energenata u Hrvatskoj. Cijene, ističe, određuje ne samo proizvodnja, nego i zalihe, koje su očigledno velike i zato se neće to osjetiti na tržištu derivata i direktno utjecati na cijene.
“Do kraja godine mogu varirati 30 lipa gore-dolje”, kazao je Jurčić. Podsjeća da mi već godinu dana imamo rekordno niske cijene nafte. U usporedbi sa sedamdesetim godinama 20 stoljeća, kada su naftni šokovi uzdrmali svjetsku ekonomiju, naveo je, nafta je danas bitna, ali proizvodi nisu više energetski intenzivni.
Upitan je i o pozadini prijepora oko prijevoza nafte iz Siska u Rijeku, zbog čega je došlo do sukoba radnika i MOL-a.
Po njemu to sve spada u normalno poslovno ponašanje – MOL traži optimalno poslovanje, a radnici i sindikati upozoravaju na smanjenje objuma rafinerija, smanjenje broja radnika. Po njemu Sisak nije samo problem MOL-a, već i države i to je ujedno i priča o drugim kompanijama koje su propale u Sisku.
Kada je riječ o obvezama MOL-a prema INA-i i njihovom ispunjavanju, Ljubo Jurčić navodi da je osobno radio na ugovoru o kupnji INA-e “zaustavio njenu privatizaciju prije donošenja plana dugoročnog razovaj i obnove”. Najveća je opasnost postojala za Slavonski Brod. Tražilo se žurno renoviranje rafinerija, alii bili su i drugačiji uvjeti prije 15 godina.
“Prvi je problem bio što su rafinerijske marže bile male, a drugo je što hrvatska strana nije inzistirala na modernizaciji kada je imala snagu u upravi INA-e i za to razdoblje, kada je hrvatska strana bila u većini, se nepravedno optužuje MOL”, kazao je Jurčić. No, navodi i kako je energetsko tržište dinamično i situacija se drastično promijenila na naftnom tržištu u zadnjih pet, šest godina. Za primjer navodi SAD, koji za razliku od tada danas ima suficit u naftnim derivatima, što govori o promjeni u strukturi naftnog tržišta i prerađivanja – sada vade naftu iz škriljavca i nemaju troškove transporta nafte.
Komentirao je i prijedlog Davora Šterna da je miran razlaz s MOL-om dobrodošao.
“Pa to može biti rješenje, ali ne vidim kapacitete s naše strane”, smatra on. Molova politika je do sada bila da objedini naftu od Baltika do Jadrana, odnosno od Poljske do Hrvatske, i onda stvori koooperaciju s nekom od velikih naftnih kompanija, kod kojih ipak nema interesa.
“Ni u kom pogledu, pa ni ekonomskom, Ina nije više strateška kompanija. To je sentimentalni osjećaj, ali ona to nije… Podravka se prodaje na 500 tisuća mjesta u svijetu, a Ina jedva na 50 u ovoj regiji”, kazao je Jurčić. Na potpitanje nije li nam važna za energetsku neovisnost, odgovara: “Imate zemalja koje nemaju proizvodnju nafte i to se rješava drugačije”.
“Nama je veći problem uvoz 30 posto električne energije. Hitno trebamo na teritoriju napraviti kapacitete za proizvodnju električne energije. Drugi korak je diverzifikacija primarnih energenata, prema onome kako postoje na tržištu – ako zakoči s plinom da imamo ugljen ili nuklearnu. Sljedeća stvar su obnovljivi izvori energije. Ulažemo previše, ali ne u smislu da ne bi trebali investirati u njih, nego zato što se ne uključujemo u proizvodnju dijelova u tu opremu”, navodi on. Upravo uz ovu vrstu proizvodnje vezuje i rješenje za Grad Sisak.
“Moramo stvarati obrte za proizvodnju dijelove za automobile ili za obnovljive izvore energije. Investiramo milijune u to, a to je na kraju samo trošak, a doprinos čistoj energiji na globalnom planu nam je zanemariv. Mi smo jedan od najzdravijih okoliša u svijetu, nemamo industrije. Ovo je jednostavno pogrešan pristup vlade”, smatra Jurčić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.