Grbin i BOšnjaković u Pressingu

Gosti Pressinga bili su Peđa Grbin iz SDP-a i Dražen Bošnjaković iz HDZ-a.

Jedan od Mostovih uvjeta su i tri preferencijalna glasa. Je li Vam to sporno?

GRBIN: Mi smo uveli preferencijalno glasanje, već dva ciklusa za Sabor imamo to i pokazalo se kao puni uspjeh i definitivno postoji prostor za proširenje. Na prvu loptu mogu reći da je to dobro.

Zašto vi niste odmah išli na tri preferencijalna glasa?

GRBIN: Mnoge stvari treba uvesti kroz proces. Sada, kada gledam unatrag, žao mi je što nismo odmah uveli više preferencijalnih glasova jer se to pokazalo uspješnim.

Bi li neki zakoni izglasani prije formiranja Vlade kasnije pasti na Ustavnom sudu?

GRBIN: U tome je problem. Stvari bi mogle pasti zbog procedure.

BOŠNJAKOVIĆ: Mi vjerujemo da ćemo poštivati proceduru i da će te stvari opstati ako dođe do toga. Vjerujem da neće biti niti razloga da dođu na Ustavni sud.

Kako gledate na odredbu da se ne može kandidirati osoba s pravomoćnom presudom za teška kaznena djela ako nije prošao rehabilitacijski period. O kome se tu radi u našoj političkoj praksi? Možete li se sjetiti neke osobe?

BOŠNJAKOVIĆ: Nisam razmišljao. Ali moram priznati da bih najrađe o tome da građani odlučuju tko može, a tko ne može. To je moj stav. Ali to zahtjeva jednu bitno drugačiju političku i demokratsku kulturu.

Možda građani nisu najbolje ni informirani. Možda je najbolje da se nekima onemogući kandidiranje.

BOŠNJAKOVIĆ: Nisam rekao da to ne bih. Radije bih da smo na toj razini kulture da nam to ne treba. Imamo čak i predsjednike jedne stranake, mislim da je i predsjednik HSS-a imao s tim problema.

GRBIN: Kod ovog prijedloga, na temelju pročitanog u medijima jer materijale nisam vidio, postoji ozbiljan problem. Od veljače 2015. do rujna iste godine je takva ista zabrana postojala, ali ju je krajem rujna 2015. ukinuo Ustavni sud. Tada sam burno reagirao i mislim da je Sud u tom pogledu pogriješio, ali činjenica je da takva odluka postoji. Kao i odluka koja govori da se na sjednici netom nakon konstituirajuće ovakve stvari ne mogu donositi. Mi u ovom slučaju imamo tri odluke Ustavnog suda koje govore protiv toga da ad hoc, bez javne rasprave donesmo takav zakon. Sve ovo što govorimo su dobri prijedlozi, međutim ja ne znam kakav će biti njihov izričaj. Ne znam ni hoće li biti poštivana procedura. Mi bismo izbore za hrvatski Sabor trebali imati za četiri godine, a danas govorimo da trebamo po hitnom postupku uvesti ovakav zakon. Vidite li vi tu razloge za hitnost? Kada me pitate tko je kriv za to. Prvenstveno Most koji daje takve prijedloge, a onda i HDZ koji prihvaća takve ucjene. To su čiste ucjene.

BOŠNJAKOVIĆ: Ja ne prejudiciram, vidjet ćemo kako će to ići. Sutra je još jedan sastanak. Kada zakoni dođu u Sabor, sve što kolega kaže, nema razloga da ti argumenti ne uđu u Sabor.

Je li moguće da Most odustane od njih?

BOŠNJAKOVIĆ: To je pitanje za njih.

GRBIN: Već su od dva uvjeta odustali.

Mjera da će onima kojima se ovrši jedina nekretnina država dati stalnu nekretninu zvuči malo socijalističko za jednu vladu desnog centra?

BOŠNJAKOVIĆ: Ne baš stalna nekretnina. Privremena nekretnina gdje bi se smjestila ovršena osoba. Nitko tko ima jednu nekretninu neće završiti na cesti i biti na cesti. Računica je da takvih nema puno – 90-ak na razini godine. I to bi bilo godišnje 3 do 4 milijuna kuna, što za proračun nije velika stavka. Nije u redu da bilo tko završi na cesti ako država može pomoći. Taman da je i jedan čovjek, mislim da je to u redu.

GRBIN: Ako idete pitati bilo koju jedinicu lokalne samouprave kako stoje njihove liste za davanje socijalnih stanova, gotovo sve će reći da imaju daleko veći broj onih koji ispunjavaju uvjete, koji nisu zbog ovrhe, a da nemaju dovoljno stanova. Mi ćemo sada, mimo postojećih socijalnih kriterija jednu kategoriju ljudi, koji se doista nalaze u teškim, izdvojiti od druge. Opet, moram reći da ni ovaj zakon nisam vidio. U slučaju ovršnog zakona je sporno da je 25. svibnja ove godine pušten prijedlog ovršnog zakona na čelu s Mostovim ministrom Antom Šprljom. Most je uputio zakon koji ne sadrži nijedan od uvjeta koji je postavljao kampanji. Ono što im je u lipnju bilo dobro, u rujnu nije bilo dobro. Nejasno mi je kako su sada najednom došli do ovog prijedloga. Ministar Šprlje je tek jučer dao podatak da se radi o 90 osoba godišnje kojima je ovršena jedina nekretnina. Meni se taj podatak u odnosu na broj blokiranih osoba čini malen. Imamo mjeru koja sadržajno djeluje OK, ali nećemo znati kako će ona djelovati.

BOŠNJAKOVIĆ: Sadržajno mi se mjera čini u redu. Je li to 90 ljudi? Nemam razloga ne vjerovati ministru, on ima podatake koje mi nemamo. I meni se čini malo tih predmeta, ali imam dojam da oni u javnosti zasjene sve drugo što se događa.

Smanjenje plaća u lokalnim samoupravama? Uvjet da s 20% na 15% proračuna lokalnih samouprava smije biti izdvojeno na plaće?

BOŠNJAKOVIĆ: Što se tiče plaća u lokalnim samoupravama mi imamo podatke koji kažu da je 70-ak posto njih ispod 20% pa se neće bog zna što promijeniti. Postoji veliki nesklad između plaća u lokalnoj i državnoj upravi. Bitno su veće u lokalnoj. Ne bih da one na lokalnoj idu dolje, ja bih rado da se to izlevelira, da državna bude bolja plaćena. Da ne bude negativne selekcije.

Hoće li zbog ove mjere biti otkaza u lokalnim samoupravama?

BOŠNJAKOVIĆ: Teško mi je reći. Jedinice lokalne samouprave mogu preraspodjelom proračuna i drugim mehanizmima sačuvati radnim mjestima.

GRBIN: Ono što je rekao kolega je problem. Ne znam do koliko će otkaza ovo dovesti. To je problem tog prijedloga zakona. Prije nego što donesemo neke važne propise trebali bismo provesti procjenu učinka propisa. Mi ne znamo. I nemogu preraspodjelom proračuna to učiniti jer je iznos ograničen na 15 posto.

BOŠNJAKOVIĆ: Možete smanjiti plaće.

GRBIN: Ovo nije mjera usmjerena protiv najbogatijih lokalnih samouprava nego protiv najslabijih. One ne mogu smanjiti jer su i tamo male plaće. HDZ je prije izbora najavio da će smanjiti prihode koji dolaze tim jedinicama zbog smanjenja poreza na dohodak. Tih 15% će biti još manje nego danas.

BOŠNJAKOVIĆ: Ministar Marić je najavio da će postojati kompenzacija.

GRBIN: Plenković je rekao da će to ići iz poreza prometa nekretnina pa Marrić kaže da će se taj porez smanjiti. Ispada da se neće ništa promijeniti ni za lipu.

BOŠNJAKOVIĆ: Oni nisu računali.

GRBIN: U tome je problem. Oni nisu računali ništa.

BOŠNJAKOVIĆ: Ovo nije zatvoreno. U svakom slučaju bilo bi loše kada bi se lokalnim jedinicama smanjile financije. Mi moramo težiti decentralizaciji.

Jedan od dogovorenih uvjeta je i da državna revizija dobije uvid u poslovanje HNB-a.

GRBIN: Osobno protiv toga nemam ništa ako se bude poštivala procedura. Ona je tu propisana Lisabonskim ugovorom. Sve države prije promjene zakona o centralnim bankama moraju konzultirati Europsku centralnu banku. Idemo prvo to napraviti. Da ne plaćamo potpuno nepotrebne novčane kazne koje su znale doći i do nekoliko desataka milijuna eura.

Prijete li penali?

BOŠNJAKOVIĆ: Mislim da ne. Procedura je pokrenuta još u ovom sazivu. Mislim da je mišljenje CEB-a traženo. Po meni je to ok, da uđe revizija.

Zašto ste odustali od smanjenja pretplate HRT-a?

BOŠNJAKOVIĆ: To će ići u nekakvoj dinamici i najavljena je od strane kolega iz Mosta. Želi se izbjeći situacija da troškovi ovrhe budu veliki – troškovi odvjetnika i javnih bilježnika. Postoji metoda da se to izbjegne i to je tehnička stvar.

GRBIN: Još jedna mjera za koju je dobro da je odgođena iz formalnih, a ne sadržajnih razloga. To je smjer kojim je dobro ići da bi se smanjili troškovi i izbjegao monopol koji su odvjetnički uredu imali na naplatu ovrha. Ali treba to promišljeno raditi. Ako se nekim ljudima izbiju prihodi od HRT-a siguran sam da će zatražiti ocjenu ustavnosti. Ne mislim na filmaše i ostale, mislim na one koji provode ovrhu za HDZ.

Gospodine Grbin, kako ćete se ponašati kao oporba?

GRBIN: Ovako kako i večeras. Za ono što ne valja ćemo reći da ne valja, što je dobro podržat ćemo. Tradicionalno pola akata se donosi jednoglasno ili gotovo jednoglasno. Jedno suglasje oko tema koje su važne u Hrvatskoj postoji, a tako će i ubuduće biti. Ako smatramo prijedlog ispravnim mi ćemo ga podržati. Nismo tu da podmećemo noge.

Netko bi rekao da baš i niste neka oporba u zadnje vrijeme, da vas nema nigdje. Kako je u stranci?

GRBIN: Kažete da nismo nigdje. Jednu veliku priču smo mi pokrenuli, a to je bilo aktualiziranje pitanja švicarskog franaka i tužbe banaka. Kolega Lalovac i ja najviše smo govorili o tome. Nikad se ne bi inače Plenkovića i Petrova natjeralo da to postane sastavni dio pregovora – da Hrvatska neće prihvatiti nadležnost u Washingotnu već u europskom pravnom sustavu. Da nije oporba bila aktivna mi bismo riskirali izgubiti milijarde u Wahsingotnu.

BOŠNJAKOVIĆ: Tehnička Vlada je zapravo dala odgovore.

GRBIN: Nije, nego je dala odgovor EU-u na pitanje. Jeste li pročitali odgovor ministra Kovača? Taj odgovor je apsolutna sramota. Apsolutno sam sretan što, kako čujem, dotični neće ostati ministar. Ako Plenković to napravi, makne Kovača, ja ću mu aplaudirati makar se ljutili iz moje stranke. Jer koliko je taj štete napravio…

Miro Kovač rekao je da je izjava Dubravke Šuice da će Stier postati ministar vanjskih poslova “notorna bedastoća”.

BOŠNJAKOVIĆ: To morate njega pitati.

Otkud se odjednom Brkić opet pojavio u vrhu? Navodno će biti potpredsjednik Sabora.

BOŠNJAKOVIĆ: To su odluke koje donosi središnji odbor. On je legalno izabran.

Nije li on bio problem u pregovorima s Mostom?

BOŠNJAKOVIĆ: Naša je stvar koga ćemo mi staviti iz naše kvote, a ne Mosta.

Je li SDP pristao dati mjesto potpredsjednika Sabora HNS-u?

GRBIN: Ujutro će biti sjednica kluba zastupnika gdje će se odlučiti o onome što je utvrđeno u pregovorima s drugim saborskim strankama. Ne vidim apsolutno nikakav problem ako Vrdoljak bude potpredsjendik Sabora.

To mjesto oporbi ne znači puno?

GRBIN: Nije toliko važno koliko dok ste potpredsjednik u poziciji.

Kakva je situacija u SDP-u, jeste li jedinstveni? Koga Vi podržavate?

GRBIN: To biste trebali znati. Ja vodim kampanju za dragog kolegu Ranka Ostojića. Bilo bi čudno da za nekog drugog podržavam.

Navodno se igra na Orsata Miljenića kao nasljednika Zorana Milanovića?

GRBIN: U SDP-u imamo načelo jedan član jedan glas. Ovakav broj kandidata je najbolje što se moglo odogoditi, otvorile su se teme o kojima smo mi u SDP-u možda previše šutjeli.

HNS se pohvalio da su od 9 njihovih zastupnika 6 žene. Impozantna brojka u odosu na cijeli Sabor. Vi u HDZ-u i SDP-u se baš i niste proslavili sa ženskim kvotama.

BOŠNJAKOVIĆ: Nekakav razložan odgovor nemam. Tu praksu treba promijeniti.

GRBIN: SDP je napravio grešku koju više nikada ne smije ponoviti.