U Temi dana razgovarali samo o decentralizaciji, regionalnoj samoupravi i dugogodišnjim neuspješnim nastojanjima da se u Hrvatskoj provede kvalitetna decentralizacija. Gost je bio predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Šibensko-kninski Goran Pauk.
Sudeći prema najavama nove Vlade, što je i među Mostovim uvjetima, u lokalnim i regionalnim samoupravama očekuju se promjene.
Ja se nadam da je to najava cjelokupne reforme, a ne samo da se limit za plaće zaposlenika s 20 posto spusti na 15 posto prihoda poslovanja jedinice ostvarenih u godini. Nadam se cjelokupnoj reformi, a ovo je samo jedna restriktivna mjera, ali ako postoji cijeli paket, onda je to put prema naprijed. Mi u regionaloj upravi očekujemo kompletnu decentralizaciju, da će se država razvlastiti i da će se to popratiti određenim prihodima, kako bi građanima mogli pružiti kvalitetnu uslugu.
VEZANE VIJESTI
Sredstva za plaće zaposlenih ne bi smjele iznositi više od 15 posto prihoda poslovanja jedinice ostvarenih u prethodnoj godini. Kako ocjenjujete taj prijedlog? Hoćete li, konkretno u svojoj županiji morati smanjiti broj zaposlenih?
I do sada smo imali odredbu da se za plaće ne može trošiti više od 20 posto sredstva izvornog proračuna, ali nisu postojale sankcije, pa su mnoge jedinice lokalne samouprave, neke iz bahatosti a neke iz nemogućnosti da to poštuju, to kršile. Mislim da je više bilo onih koji su to morali raditi.
Prevladava mišljenje su lokalne samouprave samo prostor za uhljebe, ali se zanemaruje da smo na jednom europskom putu i da to traži velike obaveze i izvršitelje, tako da ta priča o uhljebima u lokalnoj samoupravi ne drži vodu. Ili ćemo morati smanjiti plaće ili broj zaposlenih.
Mogu li županije i lokalna samouprava preuzeti sve funkcije koje država sada obavlja?
Definitivno, da. Županije mogu odmah napraviti sve poslove državne uprave. U svim županijama imaju ispostave državne uprave, to je i ranije postojalo, ali su nekim reformama to prebacili na državu. U Šibeniku, primjerice, sjedi županijska uprava i državna uprava, mi se bavimo gospodarstvom, oni se bave gospodarstvom, mi se bavimo školstvom, oni se bave školstvom i u nizu drugih stvari se poklapamo. To bi bio prvi korak onakve decentralizacije kakvu predlaže Hrvatska zajednica županija. I po europskoj povelji to su stvari koje ne bi smjeli raditi bez regionalne samouprave.
Koje usluge najviše pate zbog centralizacije?
Najviše pate zdravstvo, školstvo i socijala, mi tu ‘lebdimo’. Država određuje sredstva, a mi raspoređujemo i nemao nikavog utjecaja na politiku. Ništa ne možemo napraviti samostalno, nešto možda u školstvu, ali u zdravstvu i socijali ništa.
Da li Vi vjerujete da je uopće moguće postići da jednake uvjete ima učenik u Drnišu kao i u Zagrebu? Odnosno da je dostupnost usluga ista. Kakva je situacija dolje na vašim otocima u Županiji?
Trebaju imati iste uvjete, inače uzalud nam trud oko onog što se tretitra kao javna usluga. Znamo da u praksi ne izgleda tako, velika je razlika u razvijenosti. Trebamo težiti tome da budemo jednaki, ali to nije lagan put.
Bi li dostupnost usluga građanima bila bolja kada bi lokalna smouprva preuzela neke poslove?
Svi skupa bi dobili, nitko me ne može uvjeriti da netko u državnoj upravi zna bolje od nas što treba nekome na otocima ili Zagori. Primjerice, što treba jednom poduzetniku.
Što očekujete od novog ministra uprave Ivana Kovačića?
Očekujemo da nastavi tamo gdje je stala Dubravka Jurlina Alibegović, ali i da uvaži nas iz lokalne uprave i mišljenje građana. Ovaj regionalni ustroj, što se tiče županija je pogođen i ne treba se mijenjati, jer ako bi se sa 20 županija prešlo na 4-5 regije opet bi se centralizirala moć na tih nekoliko centara. Na svakom poslu koji nam je država prepustila, primjerice izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, brže i kvalitetnije to radimo nego što je to radila država.
Je li se oko svega s predstavnicima lokalne uprave razgovaralo u Vladi?
Imali smo razgovore oko izmjena poreza na dohodak. Financiranje županija iz poreza na dohodak je problematično, s dizanjem cenzusa neporezivog dijela plaće na 3700 kuna znači da će oko 40 posto stanovništva biti izuzeo odnosno da se od njih neće moći naplatiti taj porez. Neka mjesta će doći u situaciju da će im se sredstva smanjiti i za 50 posto, a to je gotovo neizdrživo. To će biti već od 1. siječnja 2017.
Država će naći određene kompenzacijske mjere za prvu ruku, ali ja se nadam da će se naći i stalne mjere. Inzistiramo da se provede široka javna rasprava, da se ne lomi preko koljena, da se kvalitetno provode reforma i da se ljudi ne otpuštaju. Ovo znači smanjivanje izvornih prihoda županija i općina.
Ukidanje općina i županija jedna je mjera koja ne podrazumijeva kvalitetnu reformu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
