Gost Dnevnika bio je dr. znanosti Željko Lovrinčević s Ekonomskog Instituta u Zagrebu, koji je komentirao poreznu reformu.
Ministar financija danas je rekao da je veliki tim stručnjaka radio na poreznoj reformi koja ima čak 60 scenarija. Jeste li vi prvi među jednakima?
“Tako nešto, više od 30 ljudi radilo je na reformi, podijeljeni su bili po područjima pojedinih vrsta poreza, ukupno je bilo preko 40 ljudi. Što se tiče 60 scenarija, ministar je krivo protumačen, on je tada govorio samo o scenarijima o porezu na dohodak, ostali porezni oblici su u startu usmjereni prema određenim rješenjima.”
Reforma, tvrdi ministar niti u jednom slučaju neće dovesti u pitanje javne financije, međutim, puno je tu dobroga i rasterećenja. Otkud novac za namiriti sve?
“Ukupno, porezni paket ili rasterećenje će iznositi oko dvije milijarde kuna. Vodilo se računa o tome da smo još u proceduri prekomjernog deficita, nepoznanici sa sindikatima oko plaća i švicarskim francima. Bit će negdje oko jednu milijardu kuna manje u proračunu 2017., a kompenzirat će se učincima koji će dolaziti kroz dizanje potrošnje i zapošljavanje.”
Što će donijeti promjena poreznih razreda?
“Ministarstvo financija je krenulo od toga da želi poboljšati položaj najvećeg mogućeg broja poreznih obveznika, sa sadašnjih 900 tisuća od poreznih škara ubuduće će biti izuzeto 1,5 milijuna građana. Ovisno o broju uzdržavanih članova, prosječna primanja bi trebala rasti od tri do četiri posto, ovisno o statusu. Poznato je da je sve više ugroženih socijalnih skupina i djece, htjelo se rasteretiti dio najugroženijih skupina.”
Smanjenje se porez na dobit s 20 na 18 %, osim za OPG-ove čiji prihod ne prelazi 3 milijuna kuna, dakle ako ne prelazi plaćat će porez na dobit 12 %.
“Analizom našeg okruženja primijetili smo da je stopa poreza na dobit kod nas nešto veća, a time gubimo konkurentnost, pa smo je odlučili smanjiti s 20 na 18, za poljoprivrednike i obrtnike na 12 posto. To je ono što rade u većini zemalja Europe u razdoblju prilagodbe, pokušavaju najmanje rasteretiti. Sadašnji sustav olakšica koji postoji će se ukiniti, jer je bio netransparentan i koristio ga je samo jedan posto poduzetnika.”
Prijedlog povećanja stope PDV-a sa 13 na 25 posto na ugostiteljske usluge neugodno je iznenadio ugostitelje, jer im izravno ugrožava opstanak i poslovanje.
“Predviđeno je da se tijekom 2017. ta stopa vraća s 13 na 25 posto. Nekoliko je razloga tome. Prvi razlog je da se unatoč smanjenju stope tog poreza to nije prelilo na cijene u turizmu već je sve ostalo u tom jednom sektoru, odnosno toj vrsti poduzetnika. Drugo, postoje jaki zahtjevi da se kroz sniženu cijenu inputa podupre poljoprivreda, koja je na koljenima. Većina zemalja u okruženju ima nižu cijenu inputa. Treće, morate najugroženjim socijalnim skupinama omogućiti snižavanje stope PDV-a koji se tiču troškova stanovanja, struje, vode i odvoza smeća. Ako ne dođe do smanjenja stope PDV-a na struju, očekuje se popriličan radikalan rast troškova ugradbenih dijelova koji se tiču održivih izvora energije.”
Smanjuju li se proračuni jedinica lokalne samouprave, kako će one to namiriti? Hoće li jedinice lokalne samouprave pokušati povećanjem prireza nadokanati svoj proračun preko leđa građana?
“Na kraju neće biti riječ o 15 zakona, već od 16 zakona i upravo će taj 16. definirati položaj u financiranju loklanih jedinica samouprave sa središnjom državom. Cijeli ovaj paket će se u potpunosti refundirati. Jedan dio prihoda će biti prepušten lokalnim jedinicama kroz porez na nekretnine i porez na kamate, ostala razlika će se namiriti kroz fond poravnanja i biti vraćena tim jedinicama.
Treba reći, predviđeno je, da jedini održivi porez već u srednjeročnom razdoblju za jedinice lokalne samouprave bude financiranje kroz klasični porez na imovinu, u prvoj fazi riječ je o prilagođenom porezu na rentu.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
