Gost intervjua tjedna Točke na tjedan bio je trenutno "najtraženiji" ministar, ministar financija Zdravko Marić, koji je govorio o poreznoj reformi koju je predstavio na prvoj sjednici Vlade u četvrtak.
VEZANE VIJESTI
Jeste li čitali Alana Forda?
“Jesam, jesam.”
Onda znate za Superhika koji uzima siromašnima i daje bogatima. Mnogi Vas, zbog ove porezne reforme, uspoređuju upravo s njime. Kako to komentirate?
“To je teško komentirati. Uvijek možemo očekivati pošalice i pogrdne riječi i to nije na odmet. Malo me ipak iznenadi kada se time bave ozbiljniji ljudi. Znam jako dobro tko je Superhik i ja to definitivno nisam.”
Možete li što jednostavnije objasniti zašto ne rastu prosječne ili ispod prosječne plaće jer gotovo 60 posto građana prima upravo te plaće?
“Jednostavno. Danas u sustavu poreza na dohodak, u kojem je više dva i pol milijuna građana, 915 tisuća danas ne plaća porez na dohodak. Nemoguće je promjene primijeniti na njih kada već sada ne plaćaju. Poreznom reformom novih 550 tisuća obveznika više neće biti u proeznim škarama. Osoba koja sada plaća 200, 300 kuna, mi nju ne možemo osloboditi za više od tog iznosas. Osoba, porezni obveznik s jednim djetetom, koja ima plaću u visini prosječne neto plaće više uopće neće biti u škarama poreza na dohodak i toj će osobi plaća porasti za 217 kuna. Ne može rasti više od toga jer u ovom trenutka ona plaća toliko poreza. Postoje i određeni, otud poveznica sa Superhikom, s višim dohotcima. Danas osoba koja ima plaću 15-ak tisuća kuna plaća oko četiri i pol tisuća kuna poreza i prireza. Ona će apsolutno osjetiti veće povećanje jer i plaća više. Moramo promatrati na sljedeći način: s porezom na dohodak se ne može promatrati cjelokupno povećanje plaća, to je samo porezno rasterećenje.”
Rast paća bit će značajniji tek na plaćama iznat 10 tisuća kuna. Te plaće prima jedva 6,6% ljudi. Koji je ekonomski efekt povećanja? Zašto se u to ide?
“Nemojmo zaboraviti sveobuhvatnost porezne reorme. Mislim da su mnogi ljudi u Hrvatskoj pa i stručna javnost iznenađeni veličinom i sveobuhvatnosti porezne reforme. Dosad smo imali korekcije koje su predstavljanje kao neke mini reforme, a ovdje govorimo o zadiranju u cjelokupni porezni sustav. Moram zaista gledati tu cjelovitost. Porez na dohodak.. Da probamo shvatiti logiku. Moramo uzeti u obzir i socijalnu komponentu. Ustav jasno kaže da porezni sustav mora biti pravedan i uzeti u obzir činjenicu da ljudi s većim i jačim mogućnostima trebaju više parcipirati.”
Zašto će se plaća od 8000 kuna povećati za samo par stotina kuna?
“Osobi s 8000 kuna neto plaće i dvoje djece plaća raste za 318 kuna zato što ne može više jer ta osoba plaća toliki porez. Mi ga sada potpuno oslobađamo poreza na dohodak. Ali smo u cijeloj reformi predvidjeli da ovo osjete i oni na koje se porez na dohodak ne tiče. Zato smo išli gledati i porez na dodanu vrijednost. Da i najmanji osjete porast.”
Spomenuli ste PDV. Ukida se najniža stopa na kruh i mlijeko.
“Kruh i mlijeko čine manje od 4 posto ukunpe potrošnje. Koliko je struja? Krenimo od 1.1. 2017. Opća stopa ostaje ista, ali događa se velika stvar za građane. Gledali smo kako bi oni s najnižim dohotcima bi osjetili smanjivanje PDV-a na električnu energiju.
Snižava se PDV na ispostavu električne energije, ali računi koji će građani dobiti neće biti manji jer postoji rast naknade za obnovljive izvore energije.
“Građani ovo moraju znati. Tu naknadu je potpisao netko drugi i vješto sakrio od drugih, od svih nas pa i mene. Ja sam bivšem ministru gospodarstva rekao da je to evidentni, potencijalni udar i da porezna reforma za to neće biti kompenzacijska mjera. Moramo se pozbaviti tom naknadom, pronaći ćemo način. Imamo naznake nekih modela kako ju neutralizirati pa da se to osjeti i na računima. Intencija naša, stručne radne skupine, mene i mog tima sa snižavanjem stope na struju je bila da se račun smanji. I ja kažem da hoće. To je jedan od preduvjeta da reforma ima punovitost. Tematika obnovljivosti izvora energija će se morati voditi jer će se oko toga postavljati puno pitanja.
Je li bilo kriminala oko naknade za obnovljive izore energije?
“Ja sam samo običan ministar financija, samo se bavim svojim resorom. Drugi će se baviti tim naknadama.”
Vratimo se na kruh i mlijeko. Koja je logika ukidanja najniže stope na te namirnice?
“Idemo sad na 1. siječnja 2018. Te dvije namirnice, kruh i mlijeko, definitivno su nužna dobra. Međutim, ispod su 4 posto potrošnje. U isto vrijeme predlaže se sniženje opće stope koja kalkulira i meso i ribe, povrće… Ukupno deset tisuća artikala. Primjer: dizanje cijene šećera zajedno s ugostiteljstvom za najmanju dohodovnu skupinu bit će 28 kuna kuna, a u isto vrijeme zbog manje cijene električne energije i nekih komunalnih usluga imat će uštedu za 255 kuna. To su fakti kada gledate današnju statistiku za najmanju dohodovnu skupinu. Zbog porasta PDV-a na kruh i mlijeko, a ide i mali pritisak lijekova, bit će za istu dohodovnu skupinu rast potrošnje 12 kuna plus 30 kuna za lijekove, a s druge strane će opet imati 300 kuna smanjenja.
Otvoreno ću i reći: zašto bi cijena kruha morala porasti? Pada porez na dobit, pada porez na dohodak, snižavaju se cijene inputa. Nemojmo zaboraviti poljoprivredu, ovo je prvi puta u našoj povijesti da se poljoprivrednim proizvođačima izlazi u susret. Snižavamo troškove na ulazu. Poduzetnici ovom reformom dobivaju dosta, ali zaista dosta.”
Što će biti s umirovljenicima?
“To je kategorija koju ne smijemo zanemariti, ali moram reći. Njih ima milijun i 175 tisuća. Za njih vrijedi ono što smo rekli na početu, 500 tisuća njih nije uopće u poreznim škarama. Za sve građane s nižim primanjima namjena je bila da se kroz sustav PDV-a postigne da oni osjete olakšanje.
Najviše kritika na reformu dolazi iz turističkog sektora i ugostiteljstva. Optužuju Vas da pilite granu na kojoj sjedimo. Koja je logika ukidanja te međustobe?
“Koja je prije bila logika smanjenja te međustobe? Jesmo li vidjeli povećanje konkurentnosti? Ja baš nisam siguran. Nitko ne dvoji, ja prvi znam koja je važnost turizma. Generira 18 posto našeg BDP-a s potencijalom da to bude daleko više. Međutim, konkurentnost se može stimulirati drugim mjerama. Ne bih gledao da je to udar na turizam i ugostiteljstvo. Ako gledamo iz perspektive prosječnih cijena nekih artiakala. Vučemo se na kavu, to je neka navika Hrvata. Uzmimo centar Zagreba: imate na perimetru od 500 metara razlike cijene koje su gotovo stopostotne, od 7 pa do 14, 15 kuna. Zašto bismo odmah na taj način morali gledati da ovaj rast PDV-a znači i rast cijena? Ako mi nekome smanjujemo porez na dobit, na dohodak… Njima ta struja također ima veliki efekt u troškovima.
Oni će reći da je u konkurentnim zemljama PDV na turizam dosta manji?
“Mogu prihvatiti tu argumentaciju. Navodili su se Grčka, Francuska, Španjolska… Zemlje u koj se obrazovni i zdravstveni sustavi u potpunosti plaćaju. Sve reakcije koje su trenutno u javnom prostoru su vrlo očekivane, ništ me nije iznenadilo. To je naš način, stavljamo u fokus loše stvare, a zanemarujemo dobro. Mislim da će u tom sektoru biti puno dobrih stvari. Primjera radi, više ćemo priznavati trošak za reprezentaciju.
Reprezentacija se ponovno računa kao olakšica, a PDV na kinoulaznice i knjige raste? Direktori, bogati opet će moći jesti, a prosječna zabava za prosječnog čovjeka je skuplja.
“Dovodimo opet u svezu dva segmenta cijele priče. Kod PDV-a cilj nam je bio pojednostaviti sustav i imati jednu stopu. Razina pismenosti i zadnji trendovi nalažu da se u tom sustavu treba puno učiniti. Opet ponavljam, izdvajati pogoduje li se ovome ili onome…. Ako se gleda sve skupa, cjelovitost, pokušali smo, i mislim da smo našli model da najviši sloj građanstva osjeti promjene.”
Stalno govorite o cjelovitosti reformi. Vaši partneri u Mostu upozoravaju da nekim dijelovima nisu zadovoljni. Hoćete li nešto mijenjati?
“Cijeli paket, kako smo ga pripremili, šest mjeseci smo radili na njemu.”
Šest mjeseci? Znači i prije ove Vlade. Tko je dao nalog, tadašnji premijer Orešković?
“Uz dužno poštovanje premijeru Oreškoviću, taj nalog je došao od mene. Rekao sam kad sam došao: sve što ćemo napravati je uzeti si vremena da analiziramo i dođemo s konkretnim rješenjem. To se i dogodilo. Nebrojeno hvala ljudima koji su nesebično radili šest mjeseci. Ni element privremenih parlamentarnih izbora nas nije omeo. Tko god danas, sutra bio ministar financija, bio u Vladi reforma bi ga dočekala.”
Obično ministar financija dobije politiku koju treba provoditi, a onda on prema njoj kreira rješenja. Vi ste došli s rješenjima koja bi mogla i SDP-u biti prihvatljiva da su došli na vlas?
“To bi onda bio njihov izbor.”
Kakva, čija je ova reforma? Narodnjačka, liberlana…?
“Sam sam proteklih dana iz medija saznao da pripadam raznim školama. Ukupno sam sedam godina u Ministarstvu financija. Biti ministar financija je zaista specifičan posao gdje je toliko operative, a opet i stalnog strateškog razmišljanja. Ova reforma je po mom dubokom uvjerenju nešto što Hrvatskoj treba, reforma koja će napraviti iskorak. Ona ne može riješiti sve naše probleme, ali može biti, i jest jedan značajan kotač u preokretu. Prvi puta u povijesti je na prvoj konstituirajućoj sjednici Vladi smo izašli s konkretnom reformom, uz sve što se događalo u našoj politici. Imamo nešto s čime krećemo u novi mandat, rekao sam da ne tražim ni 100 minuta. Radili smo svo vrijeme, sada imamo spremno. Spremni smo čuti mišljenja kolege Petrova. Ovaj paket je spremljen u najboljoj vjeri.”
Čiji projekt, Most ne stoji iza njega?
“Pričekajmo još malo.”
Ovo što ste predstavili nije njihov prijedlog. Oni bi nešto skroz drugačije?
“Ja im to ostavljam kao legitimno pravo. Reforma je predstavljena na Vladi, premijer ju je stavio u dnevni red.”
Vlada je HDZ-ova i Mostova. Most kaže da iza reforme ne stoji. Vi ukidate međustobe, a Most bi uveo još međustopa. to su totalno suprotni koncept. Hoćete li se moći pomirit?
“Pomirit ćemo se, imali smo više od 60 modela reforme. Sigurno da postoji i političko pitanje, ja osobno kao ministar financija, štiteći dignitet svoje institucije, sigurno ću se boriti da ova cjelovitost reforme bude sačuvana. Nisam isključiv čovjek i neću reći da smo samo mi u pravo. Očekujemo raspravu, odradit ćemo seriju prezentacija i za javnost i za struku. Želimo ljudima približiti reformu i kroz javnu raspravu čuti i druga mišljenja. Nek istručnjaci možda nisu u potpunosti bili uključeni u radnu skupinu, ali me zanimuju njihova mišljenja. Ja sam uvjeren da će razum prevladati.
Nestabilnost nije stvar samo čestih izmjena, nego i čestih izmjena malo na gore, malo na dolje. Moja malenkost, ja kao ministar financija nikad ne bih predložio nešto što bi ugrozilo održivost javnih financija. Po prvi puta povijesti smanjili smo javni dug, uveli racionalno i odgovorno trošenje proračunskih sredstava. Prihodi idu na smanjivnje deficita, duga, popravljanje rejtinga i daljnje porezne rasterećenje. Ja bih bio sretan da sam mogao smanjiti mirovinske doprinose, no to u ovom trenutku nije moguće. Definirali smo jasan smjer, dobar smjer i treba njime nastaviti.”
Može li Vaša reforma trpiti značajnije izmjene?
“Značajnije ne. Spreman sam prezentirati, ući u raspravu. Nemamo što skrivati, dapače. ovo je stvar gdje moramo provesti pravu raspravu. U Saboru očekujem burnu i dinamičnu raspravu. Bilo je sada puno simboličnih stvari, donosile su se košarice. Kada se sve sumira mislim da ima puno više razloga da ova reforma prođe, da starta 1. siječnja 2017.
Što ako Most kaže ne? Što s financijama države ako se reforma ne provede?
“To su dosta hipotetska pitanja. Uvijek imamo scenarija A, B i slično. Po nama je porezna reforma jako dobar iskorak. Hrvatska prije svega zavređuje izlazak iz prekomjernog deficita, bolji kreditni rejting… Nisu slučajno IBM i drugi strani investitori u hrvatskoj. Imamo određene potencijale i određene poteškoće. Potencijale trebamo iskorištavati, a probleme rješavati. Reformom ne možemo riješiti sve naše probleme, ali je ona važan kotačić u rješavanju istih.
Puno pitanja dolazi baš iz IT sketora, stručnjaci odlaze. Jeste li razmišljali o rješenjima koja ima Rumunjska, da se taj sektor potpuno oslobodi poreza?
“Jesmo, u doglednoj budućnosti, kako se uvjeti budu stvarali možemo razmišljati i o toj najvećoj, stopi. Između ostalog i za taj sektor. IT stručnjaci… Vrlo je jasno da imamo sjajne stručnjake, vrlo brazovane ljude koji su traženi. Ne samo oni, tu su i liječnici. Ako mi uložimo tri i pol milijuna kuna u nekoga, pa ne možemo baš tako dopustiti da oni odlaze. Moramo stvoriti dovoljno jake uvjete da oni ostanu ovdje.”
Do 9. prosinca planirate imati i proračun?
“Paralelno s raspravom o reformi radit ćemo na proračunu, to je izazovan posao. Izradili smo projekcije s korniscima i minsitrima te krećemo u razgovre. Siguran sam da smo na tragu da stvorimo kavalitetan proračun i ono što sam od početka jasno komunicirao. Još prije kada smo govorili koliko je 2016. izazovna, prepoznali smo da je 2017. prepoznata kao ključna.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
