Nova ministrica kulture govori o napadima kojima je izložena, financiranju kazališta, filma, neprofitnih medija, studiju violine, HDZ-u...

Intervju je dala Večernjem listu.

Kako objašnjavate da su HAVC i hrvatski film već i prije dolaska Karamarkova tima na vlast tim strujama postali neka vrsta “crvene krpe”?

U pozadini te lavine napada na HAVC, koji simbolizira najuspješniju kulturnu reformu koju smo poduzeli u Republici Hrvatskoj i koja je nota bene započeta za vrijeme HDZ-ove Vlade u kojoj sam sudjelovala, stoje interesi i nezadovoljstva ljudi koji iz ovog ili onog razloga ne vide svoju budućnost ili sebe u takvom složenom, ali vrlo transparentnom sustavu.

Mislite primarno na nezadovoljne ljude iz filmske struke?

Ne vidim zašto bi netko drugi bio na takav način zainteresiran. Ali otkud u toj cijeloj priči braniteljske udruge, odnosno ljudi koji se predstavljaju u njihovo ime? Osim što neki tako guraju vlastite filmske projekte, tko primarno manipulira tim slojem populacije? Ne sjećam se da su tako reagirali na ijednu spornu privatizaciju, dokazane pronevjere…

Ne mogu u to ulaziti. HAVC je već sufinancirao toliko velik broj filmova o Domovinskom ratu, postoji nagrada za najbolju priču o Domovinskom ratu temeljem koje se snima film… Nikako to ne bih dizala na razinu da su branitelji s jedne strane, s druge filmska zajednica. Pogotovo zato što znamo koliko je snimatelja i ljudi koji danas aktivno sudjeluju u proizvodnji hrvatskih filmova također bilo među braniteljima, dragovoljcima, na žalost neki su i poginuli… Mislim da tu situaciju treba smiriti, da s tisuća ljudi u filmskoj industriji treba skinuti tu stigmu, a smirit će se razgovorom i uvažavanjem. Sljedeći tjedan primit ću predstavnike udruga jer, dok radim u Ministarstvu kulture, trudit ću se rješavati prijepore za stolom, a ne na tiskovnim konferencijama. I nadam se da ću iz razgovora s njima shvatiti gdje je motiv bavljenja tim sustavom na takav način. Mislim da legitimna tijela moraju obaviti nadzor i odlučiti je li nešto u skladu sa zakonom ili nije, a odluke o financiranju kulture u svakom području kulture i umjetnosti za nekoga su uvijek kontroverzne, a za nekoga su briljantne. To je jednostavno tako jer ne mogu svi biti financirani. Mi koji smo u tom poslu znamo da je to njegov sastavni dio. Ja sam relativno kratko bila u Upravnom odboru HAVC-a, otprilike godinu i pol dana i većina tih tema i optužbi koje su se potencirale i vezivale uz moje ime, što je još jedan apsurd, događale su se u vrijeme dok nisam bila ni u kakvoj HAVC-ovoj strukturi. Sustav HAVC-a upoznala sam puno bolje kroz svoj prethodni rad u Ministarstvu kulture, gdje sam bila državna tajnica i izravno nadležna za uspostavu tog sustava. U HAVC-u još uvijek postoji niz problema, ali primarno proizlaze iz toga da je HAVC ustrojen kao javna ustanova, a njegova djelatnost i opseg sofisticiranih aktivnosti daleko nadilazi ono što po zakonu pripada prostoru djelovanja javne ustanove. A sami rezultati HAVC-a, mislim da su svakoj dobronamjernoj osobi oni vidljivi. Hrvatski film je danas u svijetu prepoznat kao iznimno relevantan, i to u svim formama i oblicima. Pojavljujemo se na važnim svjetskim festivalima, u koprodukcijskim smo odnosima s nizom zemalja u Europi i izvan nje, povećali smo broj gledatelja, digitalizirali smo veliki broj kinodvorana… Rezultati rada HAVC-a kao nukleusa cijele filmske struke vrlo su vidljivi, mjerljivi i iznimno pozitivni za razvoj hrvatske kulture i za njezinu promociju u inozemstvu.

Kako zbog njega, odnosno povjerenja koje vam je dao i cjelokupne javnosti kanite istjerati kontroverzije na čistac? I mislite li da druga strana uopće može prihvatiti istinu koja će biti drukčija od onoga što oni tvrde?

Nismo na nekoj utakmici pa da postoje jedna i druga strana. Zna se što je zakonodavni okvir, moja je uloga i uloga svih ljudi u Ministarstvu kulture da provodimo zakone, da nadziremo zakonitost, a ako postoje neke sumnje, da njih uputimo ljudima koji ih imaju zadatak razriješiti… U javnosti se zadnjih dana spominjao niz ponovljenih kaznenih prijava, ponovno za neke stvari koje su već riješene na hrvatskim sudovima, i ministar Hasanbegović podnio je jednu prijavu prije odlaska tako da po tim prijavama trebaju postupati oni koji su za to zaduženi. A mi ćemo u Ministarstvu kulture u okviru svoje nadležnosti analizirati sve rezultate upravnog nadzora, hitno organizirati sastanak s predstavnicima HAVC-a i krenuti u rješavanje problema.

Hoćete li, kako ste već i prije imenovanja na mjesto ministrice kulture najavili, dići tužbe protiv pojedinaca za pripisivanje prikrivanja kriminala i nesumnjivo blaćenje reputacije?

Taj se napad na mene dogodio nevezano uz HAVC, na vrlo ružan način, i s time u vezi poduzela sam određene radnje kako bismo se moja obitelj i ja od toga zaštitili.

Vašem sektoru pripadaju i mediji. Most se zalaže za smanjenje TV pretplate – čini mi se, bez prave svijesti o tome čemu bi ona zapravo trebala služiti – a Andrej Plenković istaknuo je potrebu restrukturiranja HRT-a. Kakvi su tu planovi?

Tradicija je europskih država da čuvaju i razvijaju javne radiotelevizijske servise kako bi poticali pluralizam medija, osiguravali kulturnu raznolikost, ulagali u kreativne industrije, osiguravali prisutnost sadržaja koji u komercijalnim medijima nikada neće moći naći svoje mjesto jer nisu isplativi. Govoriti o visini pristojbe s pozicije financijskih poteškoća hrvatskih građana, potpuno je legitimno, ali s druge strane jednako tako treba vidjeti što je potrebno da bi HRT mogao ispuniti svoju ulogu i pružiti zakonom definirane javne usluge. Restrukturiranje HRT-a treba dovesti do toga da se još više sredstava oslobodi za ulaganje u program. To je u interesu hrvatske kulture, umjetnosti, to je primarni hrvatski interes. HRT već je obavezan ugovorom na to restrukturiranje, ali to se dosad nije nadziralo, a to će biti dobro za HRT, za građane, za Vladu, industriju…

Vaš je prethodnik napravio vrlo popularan potez u očima svojih sljedbenika ukinuvši potporu tzv. neprofitnim medijima kao nekakvom leglu svega nehrvatskog. Što kanite poduzeti po tom pitanju?

To je još jedan od spinova u javnosti. Kao što je bivši ministar to naglom odlukom to ukinuo, tako je to jednom nepromišljenom odlukom i uvedeno. Mislim da treći medijski sektor treba financirati, ali taj sustav nije bio dobar i jasan, bio je prilično ideološki obojen, a što je najvažnije – nije bio usklađen sa zakonom o državnim potporama. Medij ne dokazuje svoju javnu vrijednost time je li pravno ustrojen kao d.o.o. ili nevladina organizacija. Devedeset posto naših književnih izdavača su d.o.o. pa ih nitko ne smatra profitabilnim tvrtkama. Mislim da je ovdje u diskursu napravljena zamjena teza kojom su nevladini po definiciji dobri, a komercijalni loši pa ćemo dobre nagrađivati, a loše kažnjavati. U svakom društvu treba postojati javni, komercijalni i treći medijski sektor i svima omogućiti da djeluju u okviru svojih potreba.

Cijeli intervju je ovdje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.