Za Točku na tjedan o uhićenjima bivših pripadnika HVO-a govorio je Bariša Čolak, bivši ministar pravosuđa Bosne i Hercegovine, trenutačno zamjenik predsjedatelja Doma naroda parlamenta BiH.
Kako biste okarakterizirali uhićenja bivših pripadnika HVO-a u Orašju? Mnogi im daju prefiks političkih uhićenja.
“Najmanje što se može kazati je da su uhićenja došla u jedno vrijeme u kojem se nikako ne mogu izbjeći te konotacije. Znakovito je da se to dogodilo na veliki katolički blagdan, Dan svih svetih, ali i prvi radni dan poslije posjete Andreja Plenkovića Sarajevu. Mislim da u svakom slučaju tu ima politike, bez daljnjega.
Niz godina ste bili ministar. Dugo se već govori o raznim istragama, optužnicama… Imate li saznanja kada je tužiteljstvo krenulo u svezi ovih zločina?
“Nemam. Neka saznanja koja nisu izravna govore da je predmet nastao u MUP-u Republike Srpske, a onda ga je preuzelo pravosuđe BiH. Koliko dugo se vodio postupak ne znam, ali sigurno da se vodio duže vrijeme.”
Jesu li optužnice temeljene na dokumentaciji iz Hrvatske ili Haaga?
“Nemam takvih informacija, znam samo da je tužiteljstvo BiH crpilo dokaze iz Haaga i jednim dobrim dijelom iz RH. To je bilo poslije potpisanog sporazuma. Je li bilo prije, ne znam. Postoje indicije da se i prije dolazilo do takvih dokaza.”
Na uhićenja su stigle burne i oštre reakcije političkog vrha Hrvatske. Andrej Plenković indikativnim je naveo tajmin uhićenja. Stav hrvatske politike je da se radi o političkim optužnicama.
“Ako imate slučaj da, zaista, još uvijek velika masa zločina počinjena nad Hrvatima nija procesuirana, onda ne može izostati primisao da ima politike u svemu ovome. I nje sigurno ima, tu nema dileme. Strategija donesena 2008. podrazumijevala je jednak pristup svim žrtvama i na taj način je trebalo raditi. Nažalost, na taj način nije rađeno.”
Tužiteljstvo BiH ne navodi udruženi zločinački pothvat, nego zločin protiv čovječnosti i protiv civilnih zatvorenika. Prema strategiji koju ste spomenuli ovi su slučajevi trebali već biti riješeni?
“Davno su trebali biti završeni, ali nažalost nisu. Trebala je ta strategija poslužiti pravosuđu BiH, ali i drugima, koji se bave na nižim razinama, da se ujednači sudska praksa da se postigne jednakost građana pred zakonom, no ona se nije postigla.”
Spominjali ste političke utjecaje u pravosuđu. BiH će se na putu u EU morati time baviti. Što BiH mora učiniti da bi imala takvo pravosuđe kakvo traži EU?
“Nažalost, čini mi se da je dugačak put do takvog pravosuđa. Treba puno toga napraviti, iako smo već krenuli u reformu. Sve to skupa oko Tužbenog vijeća koje bira suce, kroz odabir kadrova, kroz rad, pokazalo se da mi još uvijek nismo ni blizu neovisnog, profesionalnog i učinkovitog pravosuđa. Najvažniji su kadrovi. U pravosuđu radi nažalost velik broj osoba koje ne zaslužuju raditi u pravosuđu.”
Postoje li popisi traženih osoba? Spominje se da su na njemu Damir Krstičević, Ante Kotromanović, Pavao Miljavac?
“Ja taj popis nisam vidio, ali sam čuo od ozbiljnih ljudi da on postoji i da su na njemu generali i visoki članovi Hrvatske vojske.”
Je li opravdana ovakva rekacija iz Hrvatske na pravosudna zbivanja u BiH?
“Ovisi kako tko gleda. Možda je prvi put došlo do reakcije iz Hrvatske. Uz dužno poštovanje, mislim da je Hrvatska trebala i ranije reagirati u nekim slučajevima. Svi oni koji su počinili ratne zločine trebaju odgovarati, ali je stvarno došlo vrijeme da maknemo selektivan pristup, svi moraju odgovarati na isti način.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
