Josip Kregar, profesor s Pravnoga fakulteta u Zagrebu, gostovao je u Novom danu i komentirao optužnicu protiv zadarskog gradonačelnika Zadra, Božidara Kalmete.
Zašto je trebalo 8 godina za drugu Uskokovu optužnicu protiv Kalmete?
VEZANE VIJESTI
Na vaše pitanje ne može se odgovoriti, odgovor zna samo mali broj ljudi koji su istraživali pozadinu slučaja. Prikazuje se mreža dogovora i međusobnih poslovnih i drugih veza koja je postojala između vlade, odnosno vladajućih stranaka i poduzetnika u investicijama. Ono što se vidi je da se u najvećem projektu, jednom od najboljih projekata hrvatske vlade, autocesta, pojavilo i usputno pitanje gdje je novac završio. Zadnju optužnicu vidim kao dodatak u nizu. Al Capone nije bio kažnjen za ono što je učinio, nego za ono što mu se moglo dokazati. Najveći napor obrane u ovom slučaju je da ignorira, da sve ocijeni kao vrstom zakašnjelog političkog progona. Mislim da u tome ne bi smjeli uspjeti, jer se dovodi u pitanje povjerenje u instituciju državnog odvjetnika. Ovdje se radi da je u pitanju eklatantan primjer kršenja zakonom utvrđenog propusta. Teško se ovo može braniti. Bit će problem dokazati taj uobičajeni postupak ako su svjedoci, još važnije dokumenti, ukazali na to da izjave ne odgovaraju stvarnosti. Ne radi se, kao u slučaju Remorker, o sofisticiranoj uroti i izvlačenju novca, ali pojavljuje se Fimi media i Božidar Kalmeta kao ministar. Otvara se pitanje kako je cijeli taj sistem funkcionirao. Nije li ovakva prezentacija slučaja ugrožavanje povjerenja u institucije? Kod naroda ostavlja gorak dojam da progonom, istragama, kažnjavanjem nismo uspjeli suzbiti zloupotrebu vlasti.
Vraća li ova optužnica u fokus slučaj Fimi medije?
Ovdje se radi o kupovanju vremena. Prolaze godine i građani su više ili manje počeli zaboravljati o čemu se radi i koji je opseg problema s kojim se nosimo. Sada svjedočimo padu interesa javnosti o korupcionaškim aferama. Čini im se da su svi isti i da rješenja nema. Obrane se pokazuju sposobnima iskoristiti proceduralne nedostatke koje postoje da bi se vratile na početak. Politička dimenzija je vrlo ozbiljna. Ne radi se samo o pravnom procesuiranju, nego da su ovakvi slučajevi potpuno narušili integritet vlasti. Ovdje se inputira državnom odvjetniku da je on puki instrument u rukama političkih stranaka. Mislim da su to stvari koje se koriste za povremenu upotrebu, a vidjet ćemo. Glavna stvar je ovdje kupiti vrijeme i izboriti položaj koji jamči sudjelovanje u izborima i dobivanje pozicije, koji onda tu osobu štiti.
Koliko su točne činjenice u izjavama Kalmete i njegove obrane?
To nitko izvana ne može procieniti, ali mi se izjave čine signifikantnim. Plasira se tema da se neće suditi o sadržaju filma. O tome nitko niti ne priča. Sadržaj filma je autorsko djelo, a njega se tereti da je potpisao sve kad je već platio taj autorski uradak. Radi se o naknadnom rješavanju papirologije. To znači da se moglo odlučivati bez obzira na zakonske uvjete. Vidite da se isto tako plasira teza da se radi o Dinku Cvitanu. Prvi pokušaj da se neka institucija osudi ili napadne je pokušaj da se difamira njegovo vodstvo. On se nalazi na meti napada različitih okrivljenika. Ima daleko veći smisao za javni nastup i prikazivanje određene stvari. Ne smijemo dozvoliti da nešto što je pitanje krivnje postane pitanje institucije. Mediji prosuđuju o političkoj odgovornosti. To je odgovornost za gubitak povjerenja. Povjerenje se gubi i na izborima, ali i ovakvim stvarima, recimo teškim optužbama. Bolje bi bilo političkoj stranci da se ne upliće u zaštitu svojih osumnjčenih članova. Politička odgovornost je trenutna odgovornost, bez suđenja. Pojavljuje se i jedna teza o nesrazmjeru u optužnicama u političkom smislu. Naravno da je više optuženih u HDZ-u, jer su bili na vlasti. I slučajevi Sabo, Merzel, nisu to bili HDZ-ovci. SDP je tu činio dobru strvar, tražeći od članova da se sami povuku. I to je bilo dobro. Ne vjerujem da ćemo takvo nešto ovdje vidjeti, iako bi bilo dobro da se dogodi.
Kakav je položaj državnog odvjetnika i Uskoka?
Ono što je glavni argument u obranu državng odvjetništva je uspješnost njihovih optužnica. One u sudskom procesu bivaju prisutne kao dovoljan temelj za osudu. Ako je uspješnost 98 posto i više, onda je teško reći da je državno odvjetništvo neefikasno. DORH je razvio strategiju gdje se ne dižu optužnice protiv djela koja se ne mogu dokazati. To je logično.
Kako komentirate Kalmetinu optužbu da je riječ o dodvoravanju Mostu?
To je skretanje pažnje. Što se tiče prijedloga Mosta, to nije samo njihov prijedlog. Ranije je u Saboru bio prijedlog da se ta odredba uvede. Ono čime se ta ideja Mosta želi osujetiti je zapravo to da se ti prijedlozi pojavljuju vezani uz osobe, a onda izgledaju kao politički problem. To nije politička stvar. Ovdje se radi i o još nečemu, pokazuje se da to nije dovoljno i da je pitanje odgovornosti pitanje političke i etičke odgovornosti.
Kako će se Kalmeta postaviti na lokalnim izborima s obzirom na ove optužnice?
Što se toga tiče, moj osobni stav je priličkno jasan. Za političku stranku je neobično što mora braniti ljude u stranci. Kod nas se politikom bave ljudi pod teškim bremenom optužbi. To bi rješenje isključilo cijeli mehanizam kandidiranja ljudi koji bi se našli na listama. Ja bih bio za striktno kontroliranje mjera. Neka se odlučuje isključivo o onom o čemu se razumije, a ako se ne razumije, neka dođe netko drugi tko to može raditi.
Kad bismo mogli dobiti pravnu presudu u slučaju Ive Sanadera?
Da ste me pitali prije koju godinu, ja bih rekao za godinu dana. Sad se radi o desetljećima. To je pitanje za povjesničare, ne za sud i pravnike. A znamo da povijest ne oprašta.
Ne mislite da bismo za koju godinu mogli znati ishod suđenja?
Ne mislim. Stvar je toliko uznapredovala i mobilizirale su se brojne stvari da do presude ne dođe tako brzo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
