Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska obrtnička komora i HGK traže da Vlada dopusti uvoz novih 19 tisuća radnika u 2017. godini, prije svega u graditeljstvu, te turizmu i brodogradnji jer tvrde da domaće radnike, bez obzira na visoku nezaposlenost, za mnoge poslove u tim djelatnostima ne mogu naći.
Toliko stranih radnika koliko traže, Vlada im neće odobriti, ali gospodarstvo neće moći rasti bez potrebne radne snage.
Tjedno iz RH iseli 1000 ljudi?
Pravi problemi nestašice radne snage prije svega za slabije plaćene poslove zapravo tek počinju jer je Hrvatska jedna od 10 država u svijetu s najstarijim stanovništvom. A računa se da sada svakog tjedna oko 1000 ljudi iseli iz Hrvatske na slobodno radno tržište EU-a, tamo gdje mogu zaraditi barem triput više za sličan posao.
VEZANE VIJESTI
“Hrvatska uvozi radnu snagu od 60-ih godina iz Bosne i Hercegovine, iz zemlje slične kulture pa je lakše rješiv problem integracije. Naravno da je interes poduzetnika uvoziti radnu snagu i tako snižavati nadnice, no ne treba poduzetnicima uvijek podilaziti. U uređenim državama, o uvozu radne snage dogovaraju se zajedno vlada, poslodavci i sindikati. Bez obzira na slobodu kretanja, europske zemlje provode selektivnu imigracijsku politiku. Vode računa da ne dovedu standard zaposlenih u pitanje. Jer, za Hrvatsku nije mala kvota ulaska od 20.000 ljudi godišnje”, ističe u razgovoru za Novi list demograf dr. Anđelko Akrap, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Akrap objašnjava da se računa da društvo relativno lako podnosi “uvoz” 10-ak posto od svog ukupnog stanovništva. Doseljavanje oživljava, ne treba ga gledati u negativnom kontekstu, ali troškovi integracije su činjenica.
Jurčić: Dopustiti uvoz radne snage na minimalni rok
Dr. Ljubo Jurčić, također profesor Ekonomskog fakulteta, ocjenjuje da je glavni problem u strukturi i funkcioniranju gospodarstva.
“Ljudima u Hrvatskoj se ne isplati rad za nisku plaću. To je i talijanski i njemački problem. Neke poslove u Njemačkoj apsolutno Nijemci ne rade. Prvi je problem razvoj gospodarstva koji će organizirati proizvodnju u kojoj će se isplatiti Hrvatima da rade. Temeljni je problem, dakle, struktura gospodarstva. A ona dolazi iz industrijske politike koju Hrvatska nema”, napominje Jurčić.
“Ja bih dopustio da se uvozi radna snaga, ali na minimalni rok, recimo do četiri godine, a da se u tom roku promijeni struktura gospodarstva, da se izgradi industrija koja će moći plaćati Hrvatima plaću od koje će moći živjeti”, kaže Jurčić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
