Akademik Vlatko Silobrčić, član Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju komentirao je potez četvero znanstvenika, koji su ministra znanosti i obrazovanja, Pavu Barišića, prijavio za plagijat.
Ako se dokaže da je ministar obrazovanja plagirao tuđi rad, Silobrčić je rekao što bi on učinio na Barišićevu mjestu. “Ja bih bio dao ostavku već davno, čim se pokrenula dvojba o tome, ne bih bio prihvatio tu poziciju prije nego što se stvari raščiste. Ako ministar sam nema osjećaj da se mora udaljiti s te pozicije, posebice zato što je to osjetljv resor znanosti i obrazovanja, onda bi tu trebao premijer doći na scenu, da tako kažem”, rekao je Silobrčić.
VEZANE VIJESTI
Objasnio kako je tekao postupak prijave ministra Barišića. “Te prijave su bile poslane Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju 2011. godine i od tada do 2014., kad je formiran novi Odbor, a u međuvremenu Odbor nije ni postojao, jer ga Sabor nije ni imenovao, one su bile negdje u nekoj ladici. Još uvijek ja točno ne razumijem zašto mi te prijave nismo dobili ranije, ali kad su se one pojavile, onda je Odbor odlučio da će sve što je stiglo uzeti u obradu, što je i normalno, jer pitanje plagijata i sličnih neetičnih radnji ne zastarijevaju i od tada, kad je to otkriveno, kad je Odbor odlučio da će uzeti u normalnu obradu, počeli su kojekakvi pritisci”, rekao je Silobrčić.
Pritisci su stigli od Rektorskoga zbora, pa i Pravnoga fakulteta, koji je postavio pitanje smije li Kodeks Odbora biti takav kakav jest, iako ga je Sabor prihvatio, rekao je Silobrčić. Sve je dovelo do toga da Silobrčić podnese ostavku na mjesto predsjednika Odbora, ali odlučio je ostati članom Odbora. Zaključak, o kojem su informacije već procurile u javnost, bivši predsjednik Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju ne želi komentirati.
Kad je u pitanju citiranje, Silobrčić je istaknuo da nije važno imati posebne propise. “Ja se kao davni školarac sjećam dobro da mi nismo smjeli prepisivati ni u osnovnoj školi, a kamoli kasnije. To što se ljudi pravdaju da ne postoje propisi o tome kako se treba nekoga navesti, kad se od njega preuzimaju ili tekstovi ili ideje, to je za mene opća stvar i mislim da većina studenata, čak i ako nisu prošli neku formalnu naobrazbu s tim u vezi, znaju što smiju, a što ne smiju raditi. Samo se događa da u nekim vrhunskim tijelima u Hrvatskoj ljudi ne znaju kako se stvari citiraju”, rekao je Silobrčić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
