Šibenčanin Josip Skejo jedan je od četiri europska znanstvenika koji se bave malim skakavcima veličine oko dva centimetra, a u čitavom svijetu samo ih je 25. On je jedan od tri voditelja te znanstvene zajednice, a kolumbijske kolege jednu su novu vrstu nazvale njegovim imenom.
Kako je naknadno otkrio, ipak nije riječ o novoj vrsti pa će opovrgnuti vrstu, po njemu nazvanu Tetrigidae Skejo, javlja Šibenik.in.
PROČITAJTE JOŠ
Skejo priprema rad s 31 novom vrstom Papue Nove Gvineje, a ove godine će izići i njegov pregled svih skakavaca i zrikavaca u Hrvatskoj.
Problematično je, dodaje Skejo, što pet godina radi u Hrvatskoj, a njegov objavljivački period traje tri i pol godine.
”Imam više radova i veći h-indeks od rektora zagrebačkog sveučilišta i aktualnog ministra znanosti oko kojeg se vodi bitka je li plagijator ili ne. Sramota je da postoje studenti koji imaju jači numerološki znanstveni pokazatelj od ministra koji vodi obrazovanje čitave države. U znanosti postoje jasni numerološki pokazatelji, poput broja objavljenih radova, istraživačka povijest i h-indeks, a kada bi se u Hrvatskoj napravila lista pet posto najboljih znanstvenika prema tom indeksu i da se ministarstvo znanosti samo ‘šalta’ između ljudi koji su u tih pet posto, to bi bila divota”, upozorio je Skejo na primanju kod gradonačelnika.
”Ja sam apolitična osoba i vjerujem u monarhiju i još odavno, otkako sam bio kandidat za svećenika, moji pogledi su monarhistički. Ne vjerujem u demokraciju jer većina stanovništva, pogledate li Gaussovu krivulju, ne može biti kompetentna odreditito što je dobro. To je moje mišljenje, a primjeri monarhističkih zemalja poput Švedske, Nizozemske ili Ujedinjenog kraljevstva, bile prave ili pokazne monarhije, idu tome u prilog”.
Ipak, to nisu razlozi zbog kojih će znanstvenu karijeru nastaviti u Hrvatskoj, istaknuo je Skejo.
”Razlozi su financijskog karaktera. Primjerice, moram otputovati na mjesec dana u Madrid ili Vladivostok obrađivati stare zbirke, a tko će mi platiti taj mjesec dana rada i boravka? S plaćom u hrvatskoj znanosti ne mogu imati tog ‘lufta’, pogotovo zato što je naša znanost kriminalno organizirana, a najviše na fakultetima gdje je većina vremena nastavna i ne ostavlja prostora za istraživački rad”, nezadovoljan je šibenski znanstvenik.
U Hrvatskoj je doktorat ili za podobne ili za ljude dubokog džepa, istaknuo je, jer košta 60.000 kuna, a on ne želi raditi u hrvatskim laboratorijima ono što će mu drugi govoriti, ili nastavljati tuđa istraživanja kad već ima svoju istraživačku povijest, dok mu njegova istraživanja nitko neće platiti.
”Kod nas nije ostavljen prostor za ljude koji otkrivaju. Ja se mogu boriti s cijelim sistemom i biti bezobrazan prema svima, ali to mi se jednostavno ne da jer me više zanimaju moji skakavci nego borba sa sistemom. Iz čiste sujete i hedonizma ne želim ništa mijenjati jer mi već imamo ljude nisu u sustavu, a da jesu, sustav bi funkcionirao”, kaže Skejo.
Gradonačelnik Burić u ime Grada Šibenika darovao mu je knjigu ‘Zaboravljena Dalmacija na starim razglednicama’ koja će ga u inozemstvu podsjećati, kako je kazao, da su na ovom području mnogi izgradili karijeru, piše Šibenik.in.
”Svoju karijeru Josip najvjerojatnije nastavlja u nekom od sveučilišta u Sjedinjenim Američkim Državama gdje su mogućnosti znatno veće, ali ipak očekujem da će nekad biti dio, ako ne Krešimirovog grada, onda Republike Hrvatske”, istaknuo je Burić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
