Čak ni izbor riječi godine u Hrvatskoj ne može proći bez uplitanja politike, piše Tportal.
Svake godine cijenjeni znanstveni poduhvati poput Oxfordskog ili rječnika Merriam-Webster objavljuju riječ godine. Ukratko, radi se o riječi koja se u godini na izmaku učestalo koristila u javnom govoru, a označila je neki ne čak i nužno novi trend.
Lani je to bio ‘selfie’, sinonim za autoportret napravljen pametnim telefonom. Ove godine u izboru Oxfordskog rječnika to je riječ ‘vape’ koja označava elektronsku cigaretu i njezinu upotrebu. Merriam-Webster obznanio je da je njihov ovogodišnji pobjednik riječ ‘culture’ jer je zabilježen 15-postotni porast pretraživanja u njihovom online rječniku i putem aplikacije.
Riječi godine u svijetu
Navika odabira riječi godine nije nepoznata ni izvan engleskog govornog područja, a iza odabira su redom ozbiljne jezikoslovne znanstvene institucije koje transparentno mjere učestalost upotrebe neke riječi i proporcionalno tome, njezino značenje u društvu. U Japanu je, primjerice, za riječ godine 2014. proglašen ‘porez’ jer je japanska vlada prvi put u 17 godina odlučila poreznu stopu podići s pet na osam posto.
Nijemci još nisu objavili ovogodišnjeg pobjednika, a lanjski je dobitnik riječ ‘GroKo’ kojom je označena velika koalicija demokršćana i socijaldemokrata; u Norveškoj to je 2013. bio pojam ‘Sakte-TV’ koji označava maratonski dugačke televizijske formate, a ove godine vodeća riječ im je ‘Fremmedkriger’, u prijevodu inozemni borac kojim se označava Norvežane koji su napustili zemlju da bi se borili u Siriji.
Koje su riječi obilježile hrvatski javni prostor, konkretnog znanstvenog podatka nemamo jer se kod nas nijedna jezikoslovna institucija time ne bavi. No novinarka Tportala porazgovarala je s dvojicom jezikoslovaca koji su u najfrekventnije riječi nominirali monetizaciju i outsourcing te objasnili kontekst u kojem su te riječi zaživjele.
Dok je monetizacija tu da se zamute pojmovi, outsourcing i spin off dio su jezičnog snobizma i pomodarstva, izraz želje da se zvuči modernije
Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i autor popularne knjige ‘Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci’ Ivo Žanić smatra da izbor riječi ni ne treba institucionalizirati jer tako vrednujemo nešto što se ne vrednuje, no slaže se da nam nedostaje kombinacija ležernosti, duhovitosti i stručnosti poput primjera onog što s najpopularnijim riječima čini Oxforski rječnik.
Smatra da je ‘monetizacija’ riječ godine u Hrvatskoj jer je cijelu godinu bila, a očito će i dobar dio iduće biti ‘najfrekventnija riječ koju su najviše usvojili i takozvani obični ljudi nakon što su je političke elite lansirale u javnost’. Međutim, ta mu riječ budi sumnju i smatra da je nepravedno istisnula ljudima poznatiju, a istoznačnu riječ koncesija.
‘Monetizacija je hrvatska riječ godine po dva kriterija. Prvo po frekvenciji i naglom širenju na svim razinama javnog i privatnog govora, a drugo zato što spada u kategoriju riječi koje zamućuju nešto o čemu se može razgovarati u dosad poznatim pojmovima’, kazao je Žanić.
Snobizam i pomodarstvo
‘Opći javni osjećaj bio je protivan nekim projektima Vlade što ne znači da Vlada nije bila u pravu, nego nije rastumačila o čemu je riječ pa je proizvodila golem broj riječi poput outsourcinga, spin offa i monetizacije i tako puštala maglu’, kaže Žanić.
Otišao je i korak dalje te nam ponudio objašnjenje pojmova outsourcing i spin off. ‘Dok je monetizacija tu da se zamute pojmovi, outsourcing i spin off dio su jezičnog snobizma i pomodarstva, izraz želje da se zvuči modernije’, zaključuje Žanić.
Jezikoslovac i ravnatelj Instituta za hrvatski jezik Željko Jozić za hrvatsku riječ godine odabrao je outsourcing ‘zbog česte upotrebe, ali i snage problema koji proizlazi iz njezina značenja’. Smeta ga to što je Vlada iza outsourcinga sakrila namjeru izdvajanja stručnih službi u privatnu tvrtku, a kako kaže, nije tu bremenitu namjeru nazvala razumljivim imenom, piše Tportal.
