Gost Novog dana bio je ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić koji je dao svoje viđenje rada Vlade u prvih 100 dana njezina mandata.
Bili ste sa sindikatima, čeka vas nastavak pregovora. 250 tisuća ljudi je u sindikatima javnih službi, jeste li blizu dogovora?
PROČITAJTE JOŠ
Nisam bio sa sindikatima, naime razgovori tek trebaju uslijediti. Mi nastojimo u okviru našeg razvoja socijalnog dijaloga pristupiti konstruktivno i nadamo se dogovoru. Ovisit će to o polaznim točkama i s naše strane o održivosti javnih financija u Hrvatskoj. Mi smo izrazili dobru volju da pronađemo dogovor, ali tada nismo uspjeli.
Je li točno da Vlada sumnja u sporazum koji su potpisali o povećanju plaća javnih službi?
Znate da su naši razgovori sa sindikatima javnih službi zasnovani na dokumentima koji su potpisani od 2006. do 2011. Mi smo ušli i u pravni meritum tih dokumenata. Mi smo u sklopu naših razgovora osnovali radnu skupinu u kojoj su stručnjaci obiju strana. I u tom kontekstu nismo došli do zaključka po pravnom pitanju. U ekonomskom nije bilo velikih prijepora. Kontaktirali smo pravne stručnjake i njihovi stavovi su išli u smjeru nelogičnosti pojedinih dijelova sporazuma. Sporazum je zapeo na 2016. godini koju sindikati gledaju kao prijepornu. Vlada je htjela problem rješavati u paketu i dogovora nije bilo. Nadamo se konstruktivnom pristupu i rješavanju pitanja prava zaposlenika u sklopu mogućeg.
Zahtjevi sindikata idu do 2 milijarde kuna.
Iznosi koji su od njihove strane bili su znatno veći od mogućosti. Svjesni toga mi nismo mogli zato kreirati konsenzus. Nadamo se da ćemo ulaskom u 2017. i svjesni ekonomske situacije i proračuna, pronaći zajedniči jezik. Dobar primjer za to je prakasa sa sindikatima državnih službi.
Bi li Vladu uplašila najava štrajka u školama i bolnicma?
Ne, štrajk je jedan od vidova izražavanja nezadovoljstva u bilo kojem sektoru. Mi se nadamo da do toga neće doći, ali ako oni misle da se i tako moraju boriti za prava… Mi ćemo samo pozvati na razum.
Slučaj Ina-HEP. Ima li mogućnosti da se rješenje pronađe u 2017.?
Vaši kolege novinari su prije sjednice Vlade inzistirali da se očitujemo o prijedlozima s druge strane, iako ja Most ne smatram drugom stranom nego partnerima. U tom slučaju ja ne vidim problem niti u jednom prijedlogu koji ima dobre temelje.
Plenković drži, kao i dobar dio nas, da je u ovim okolnostima prodaja 25 posto minus jedne dionice HEP-a najbolje stručno potkrijepljen.
Može li zbog modela otkupa Hrvatska doći u sukob s Europskom komisijom zbog ovog posla?
Ja bih rekao da je to pitanje prioriteta. Mi kao odgovorna Vlada držimo da bilo kakav model mora biti zasnovan na tome da ne dođe do povećanja javnog duga. Naš prioritet u 4 godine djelovanja je i stabilnost javnih financija. Ono što doprinosi jedno drugom jesu zdrave javne financije prije svega u kontekstu kreditnog rejtinga. Dolazi do kraja ere niskih kamatnih stopa u svijetu. Mi želimo 2017. iskoristiti za smanjenje javnih financija.
Zaduživanje za INA-u ne dolazi u obzir?
Ja mislim da je to loš pristup koji se nikako ne može opravdati i uputili bismo kontra poruku od one koju smo slali.
Vlada je najavila da će Telekomu prepustiti gradnju sistema optičke mreže, dok Nikola Grmoja tvrdi da je HT jedan od monopolista i da im to ne treba prepustiti. Kakav je vaš stav?
Ja bih odijelio ono što se komunicira u Saboru od onoga što se radi u Vladi. Mi s našim partnerima iz Mosta funkcioniramo jako dobro. Odluke se u pravilu donose jednoglasno. Nema nekih pitanja koja bi kreirala problem.
Da, ali primjerice Ivan Kovačić i Martina Dalić iznijeli su suprotna stajališta o načinu otkupa Ine.
Ja bih se tu vratio na izlaganja premijera Plenkovića. Svaki razuman prijedlog će se razmatrati. Ja tu ne vidim problem što pojedinci u Vladi komuniciraju svoje ideje i perspektive rješenja problema. To doprinosi komunikaciji i dovodi nas u bolju situaciju da možda iznađemo neko rješenje bolje od svih. Ono što nam sad treba je potpora jednom takvom pristupu. Ako je INA društvo od strateškog interesa onda je pronalazak modela za otkup dionica nešto o čemu moramo razgovarati.
Bi li interes građana bio da je INA u vlasništvu Hrvatske, ali da su cijene benzina takve da građani odlaze točiti u Sloveniju?
Interes je prije svega da osiguramo što je veću energetsku neovisnost. I INA i HEP trebali bi nadići eventualnu malu razliku u cijeni.
Želimo li plaćati veći ili manji porez? To je odgovor i na ovo pitanje. Mi ćemo uvijek ići iz naše perspektive u kojoj želimo biti pod manjim pritiskom cijena. Ne možemo se dovesti da na nekoliko lipa temeljimo jednu ili drugu odluku. Što ako smo potpuno ovisni o uvozu?
Barišić i Dalić. Ne bi li Vladi bilo lakše riješiti problem nego voditi bitku sa znanstvenom i općom javnošću?
Svakoj vladi bi bilo najlakše da nema nikakvog otpora prema njenom radu, ali ja se takve ne sjećam u RH. Vlada je dala jučer potporu ministru Barišiću, isto tako iz komunikacije je jasno da ministrica Dalić ima potporu Vlade za obavljanje dužnosti. U tom kontekstu dio javnosti i akademske javnosti ima pravo na svoje mišljenje. Svjesni smo da otpor prema njima postoji, ali neovisno o tome imaju potporu Vlade RH. Mi ne možemo temeljem pristisaka pojedinih interesnih skupina ili dijela medija reagirati onako kako bi svi htjeli.
Izbori u Zagrebu. Glavni grad smatra se središnjom bitkom lokalnih izbora. Kako vidite informacije za Zagreb. Prema informacijama koje imamo Andrija Mikulić bi bio na listi ali ne bi bio kandidat, pa se otvara prostor za Zlatka Hasanbegovića.
Ja vam na to ne mogu odgovoriti. Odluka o kandidatima za lokalne izbore donijet će se tijekom veljače. Veseli nas rezultat na parlamentarnim izborima. Prema tom rezultatu u izbornim jedinicama, a koje dotiču Zagreb postigli smo bolje rezultate i to nam daje nadu da ćemo aktivno sudjelovati u vlasti u Zagrebu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
