Dok smo se koncem prošle godine, u jeku inspekcijskih kontrola mesa i mesnih proizvoda, pitali što to zapravo jedemo, uskoro bismo se možda mogli pitati i što pijemo.
U Ministarstvu poljoprivrede planiraju, naime, saznati prodaje li se na policama hrvatskih trgovina patvoreno mlijeko, a u tom cilju ovih dana dogovaraju suradnju s Agronomskim fakultetom i drugim znanstvenim institucijama.
Ministar Tomislav Tolušić takvu je mogućnost najavio prije mjesec dana, ističući kako “mlijeko ne može biti proizvod na akciji”, te da sumnja u korist nečega što košta 2,80 kuna, piše Slobodna Dalmacija.
Točka ledišta
Planiranim istraživanjem namjera je utvrditi prisutnost dodane vode u mlijeku (provjerom tzv. točke ledišta), kao i mlijeka u prahu u konzumnom mlijeku, te propisati obvezu označavanja takvog, rekonstruiranog mlijeka.
‘Moramo naglasiti da je kvaliteta sirovog mlijeka proizvedenog u RH iznimno visoke kvalitete. U prilog tome govori činjenica da je u posljednjih nekoliko godina udio mlijeka 1. razreda prema EU standardima (broj mikroorganizama i broj somatskih stanica) na razini 96 posto od sveukupno isporučenih količina. Dakle, uz neupitno visoku kvalitetu mlijeka proizvedenog na hrvatskim farmama, cilj pojačanih kontrola konzumnog mlijeka je utvrditi kakvo se mlijeko u konačnici, na polici trgovina, nudi hrvatskim građanima’, poručuju iz Ministarstva.
Doznajemo i kako je poljoprivredna inspekcija lani, u dva navrata, već kontrolirala mlijeko. U travnju su za uzorkovanje izdvojili 11 proizvoda, od čega pet uvoznih, te su analizirali mliječnu mast, gustoću i bjelančevine, odnosno kontrolirali nutritivnu deklaraciju na proizvodima. Tom prigodom nisu pronađeni nesukladni uzorci.
U prosincu je organizirana druga akcija poljoprivredne inspekcije u okviru Službene kontrole kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda, te kravljeg, kozjeg i ovčjeg sira. Tada je uzeto 10 uzoraka mlijeka, većinom u centralnim skladištima distributivnih centara, od čega osam stranog mlijeka.
Od spomenutih deset uzoraka, tri su uzorka, od čega dva uvozna i jedan domaći, bila nesukladna. Kod prvog je uzorka mlijeko bilo označeno kao djelomično obrano, a da, s obzirom na utvrđenu i označenu mliječnu mast (m.m.), nije udovoljavalo propisanoj definiciji.
U drugom je uzorku analizom utvrđeni udio mliječne masti bio niži od deklarirane vrijednosti koja se odnosi na punomasno mlijeko. U trećem je slučaju analiza, također, pokazala kako je udio mliječne masti niži od deklarirane vrijednosti.
‘Za navedene je nesukladnosti Zakonom o poljoprivredi predviđena novčana kazna od 30.000,00 do 50.000,00 kuna za pravnu osobu te od 5000,00 do 10.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi i fizičku osobu. Postupci su u tijeku, a u dva slučaja stranka se suprotstavila rezultatu analize službenih uzoraka s rezultatima analize svojih uzoraka, pri čemu traže analizu referentnog (trećeg) uzorka’, poručuju iz Ministarstva.
U Udruzi hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka – CroMilk, pozdravljaju aktivnosti Ministarstva oko otkrivanja patvorenog mlijeka na policama, a u domaći proizvod ne sumnjaju.
– Na policama trgovačkih lanaca u Hrvatskoj imamo gotovo polovicu proizvoda iz uvoza, dok je prije pet godina ta brojka iznosila oko dvadeset posto. Radi se, naime, o tomu da je zbog ukidanja tzv. mliječnih kvota proizvodnja na europskim farmama porasla za dva posto u odnosu na 2014. godinu, što je ukupno oko tri milijarde litara novog mlijeka koje je trebalo naći svoje tržište nakon ruskog embarga. To mlijeko na kraju završava na tržištu koje je najmanje zaštićeno, a u koje spada i hrvatsko – objašnjava Rašeljka Maras, predsjednica CroMilka.
Tek je ovo Ministarstvo poljoprivrede nešto počelo poduzimati o tom pitanju, dodaje Maras, ponajprije donošenjem Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.
– To, prije svega, znači da se uvozni proizvodi ne smiju prodavati ispod proizvodne cijene što je, primjerice, slučaj s litrom mlijeka koja košta 2,80 kuna. Ovaj zakon je jednostavno nužan kako bi se stalo na kraj ubijanju konkurentnosti domaćih proizvođača. U svakom slučaju, potrošačima poručujem da kupuju hrvatsko mlijeko, budući da na taj način ulažu u hrvatske, a ne u austrijske ili njemačke mirovine – govori predsjednica CroMilka.
