Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju između 01. i 03. veljače, pokazuje nekoliko zanimljivih nalaza o odnosima u hrvatskoj političkoj areni.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom veljače (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi bio pobjednik izbora.

HDZ raste, SDP pada

Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 34 posto (prema 32,5 posto iz siječnja), dok je SDP na drugom mjestu s izborom od 22,3 posto (prema 24,7 posto koliko je izmjereno prije mjesec dana). Na ljestvici s rejtingom stranaka na trećem je mjestu Most sa 7,2 posto (u siječnju je rejting iznosio 8,8 posto). Slijedi Živi zid na četvrtom mjestu s izborom od 5,8 posto (prema 4,7 posto iz siječnja). HNS na petom mjestu bilježi izbor od 3,9 posto (prema siječanjskih 3,5 posto), dok se HSS zadržao na šestom mjestu 2,3 posto (prije mjesec dana 2,1 posto).

Slijedi skupina od pet stranaka s izborom između jedan i dva posto: IDS (1,7 posto), BM 365 (1,6 posto), HSP AS i Pametno (obje po 1,4 posto), HDSSB (1,0 posto). Ispod 1 posto su dvije stranke: HSLS i HSU (obje po 0,7 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,7%, dok je 13,2% neodlučnih.

‘Nitko’ na drugom mjestu pozitivaca

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je hrvatski premijer Andrej Plenković s izborom od 24 posto (prema 23,9 posto iz siječnja). Drugo mjesto drži “Nitko” (niti jedan političar kao zasebna kategorija odgovora) s izborom od 13,6 posto (prema 12,9 posto iz siječnja). Na trećem je mjestu predsjednica Grabar Kitarović s 11,9 posto (prema 13 posto iz siječnja). Anka Mrak Taritaš je na četvrtom mjestu s izborom od 6,9 posto (prije mjesec dana 7 posto), dok je Davor Bernardić sada peti s izborom od 6 posto (prije mjesec dana 7,3 posto).

Veliki porast na ljestvici pozitivnih političara zabilježen je za saborskog zastupnika Ivana Pernara koji je od kostituiranja aktualnog saziva Hrvatskog sabora bilježi stalan rast izbora. U četiri mjeseca istraživanja ovaj je saborski zastupnik došao na šesto mjesto s izborom od 5,5 posto i iza sebe ostavio brojne druge političare kao i predsjednika stranke čiji je saborski zastupnik (Živi zid). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Zoran Milanović (4,4 posto), Božo Petrov (4,1 posto), Zdravko Marić (3,4 posto) i Zlatko Hasanbegović (2,6 posto).

Pernar treći negativac

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva političara na zalasku političke karijere, a što je vidljivo i po sve manjoj prednosti u odnosu na ostale sudionike političke arene. Na vrhu ove ljestvice je Zoran Milanović s izborom od 13,5 posto (prije mjesec dana 13,4 posto). Njegov nekadašnji glavni konkurent i bivši predsjendik HDZ-a Tomislav Karamarko je na drugom mjestu s izborom od 12,6 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 17,2 posto). Na treće je mjesto skočio Ivan Pernar s izborom od 11,7 posto (prema 3,2 posto iz siječnja). Tako je isti političar zabilježio veliki rast i na pozitivnoj i na negativnoj ljestvici što je posljedica njegovog “osebujnog” političkog stila koji ne ostavlja ravnodušnima značajan dio biračkog tijela (bilo u pozitivnom ili negativnom smislu). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (7,5 posto). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milorad Pupovac (6,7 posto), Andrej Plenković (6,6 posto), Kolinda Grabar Kitarović (6,3 posto), Ivo Sanader (3,4 posto), Božo Petrov (3,0 posto) i Pavo Barišić (2,2 posto).

Glasači HDZ-a – optimisti

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 31,5 posto građanki/građana u odnosu na 27,8 posto iz siječnja. U ovomjesečnom istraživanju 55,2 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 60,1 posto iz siječnja. Kakav je smjer zemlje ne zna 15,3 posto građana/ki. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi 81,3 posto (u siječnju 70 posto), dok je među glasačima Mosta taj udio znatno niži i iznosi 46 posto (u siječnju 36,8 posto). Među glasačima podupirajućih stranaka aktualne saborske većine glasači Stranke BM 365 su znatno češći društveni optimisti (54,5 posto) u odnosu na glasače HSLS-a (20 posto). S druge strane glasači SDP-a i Živog zida su znatno rijeđe društveni optimisti (9,7 posto, odnosno 10 posto), dok je među glasačima druge dvije oporbene stranke zabilježen nešto veći udio drušvenih optimista (HNS sa 14,8 posto i HSS s 25 posto).

Pad potpore Vladi

Razina potpore politiku i rad Vlade RH u četvrtom mjesecu mandata iznosi 49,4 posto (prema 56,8 posto iz prethodnog mjerenja iz siječnja). Za usporedbu u istom mjesečnom mjerenju Vlada premijera Milanovića bilježila je potporu od 58,1 posto. Kad je riječ o ne podršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 33,2 posto (prema 26,4 posto iz siječnja), što je nešto više od udjela protivnika politici koji je zabilježen za Vladu Z. Milanovića koja je u četvrtom mjesecu mandata iznosila 25,9 posto. Iz ova je dva pokazatelja (o podršci i nepodršci) vidljivo kako je bolju startnu poziciju (gledano kroz potporu politici Vlade) imao premijer Zoran Milanović. Naravno, sasvim je druga tema kako je ta podrška korištena za djelotvorno upravljenje zemljom.

Vladi ‘mršava’ trojka

Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu. Vlada Andreja Plenkovića u trećem mjesečnom mjerenju je dobila “mršavu” trojku s prosječnom ocjenom od 2,61 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,60). Nešto višu ocjenu zabilježila je Vlada Z. Milanovića koja je u istom mjerenju u njegovom mandatu zabilježila ocjenu 2,69. Ove razine potpore politici Vlade ali i ocjene za rad u početnim mjesecima mandata svake od Vlada mogu biti i pokazatelji razine očekivanja građana prema različitim Vladama RH, odnosno intenziteta “medenog mjeseca”. Naravno, veća očekivanja za posljedicu imaju i veća razočarenja, što posljedično “kvari čari medenog mjeseca” s biračima. Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,60), a nižu među glasačima ostalih partnera u poziciji (glasači Mosta 2,81, BM 365 2,80 i HSLS-a 2,20). S druge strane glasači oporbenih stranaka rad su Vlade u pravilu ocijenjivali nešto slabije (SDP-ovi birači s 2,35, Živog zida 1,97, HNS-a 2,19, HSS-a 2,37). Najniže su ocjene zabilježene među glasačima stranke Pametno (1,80) i HDSSB-a (1,57).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku, odnosno 3,13 (prema 3,15 iz prosinca). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 2,34 (prije mjesec dana 2,35).

INA-HEP – tema mjeseca

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca tri su teme s izborom većim od 10 posto: rasprave o otkupu udjela u INA -i kroz privatizaciju 25% HEP-a (19,0 posto), odluke predsjednika SAD-a Donalda Trumpa (16,0 posto), četvrto mjesto na Svjetskom rukometnom prvenstvu (10,8 posto). Šest se tema natiskalo između 5 i 10 posto izbora za najznačajnije u ptoteklih mjesec dana: zimski uvjeti i hladnoća u zemlji (9,0 posto), najava vraćanja obveznog služenja vojnog roka (8,6 posto), prijepori oko predsjedničinog puta i boravka u SAD-u (7,3 posto), dobri ekonomski pokazatelji (5,5 posto), dvadeset peta obljetnica priznanja Republike Hrvatske (5,2 posto) i optužbe za plagijat ministra Barišića (5,1 posto). Još su četiri teme s izborom većim od 1 posto: snimke Mesićevog govora o Jasenovcu (4,1 posto), političke “egzibicije” Ivana Pernara (2,9 posto), sukobi u SDP-u (1,6 posto) i porezna reforma (1,3%). Ostale su teme s izborom manjim od 1 posto.